Prvih stotinu dana hrvatskog članstva u EU najviše su promjena, pa i poboljšanja, imali poduzetnici orijentirani na zajedničko europsko tržište.
Nestale su carine, smanjila se “papirologija”, a povoljnije im je i pribavljanje dobara ili usluga u bilo kojoj državi članici jer na kupljeno ne moraju odmah platiti PDV. Prema trenutačnom financijskom aspektu, najveći je gubitnik državni proračun jer je ostao bez prihoda od carina, PDV naplaćuje s odgodom, a k tome mora uplatiti članarinu u zajednički europski proračun! Država je u minusu i politički jer je natezanje oko Perkovića i njegova izručenja umalo dovelo do sankcija, a najveći dio domaće javnosti ne razumije razloge zbog kojih se premijer upušta u taj rizik. Hrvatska je jedina od “novopridošlih” članica imala peh da se priključuje Uniji u vrijeme najveće dužničke krize eurozone, pa su i početni efekti ulaska obilježeni minusima. Nema novih investitora, pada interes za ulaganje u privatne nekretnine, cijena kapitala raste, a zemlja se percipira kao rizična periferna državica koju treba držati na odstojanju.
Jeftiniji roaming za one koji su nakon 1. srpnja 2013 putovali u EU jedini je opipljivi dobitak za građane. Većini koja nije nogom kročila preko Macelja i drugih graničnih prelaza članstvo Hrvatske u EU (još) nije donijelo promjene u standardu ili načinu života. Prema domaćoj službenoj statistici, zvučna kampanja trgovačkih lanaca o pojeftinjenjima bila je marketinški trik – jer njih (osim onih sezonskog karaktera) nije bilo. S druge strane, veće trošarine digle su cijene cigareta, alkohola i energenata, a od iduće godine očekuje se novo poskupljenje.
PRIJETNJA SANKCIJAMA
“Lex Perković”: Politička šteta, slijedi li i financijska?
“Europska komisija pokreće postupak protiv Hrvatske aktiviranjem zaštitne mjere zbog neusklađenosti zakona o uhidbenom nalogu s Europskom unijom. Odlučeno je to na redovitom tjednom sastanku Europske komisije. Mjere uključuju pojačan nadzor i suspenziju stavke ‘Schengen facility’”, sažetak je agencijskih vijesti od 18. rujna. Tko je pomislio da će prva velika vijest iz Bruxellesa nakon našeg ulaska u Uniju sadržavati tako gorde riječi poput sankcija, zaštitnih mjera i suspenzija? Većina građana očekivala je da će u prvim velikim vijestima iz Bruxellesa uživati u riječima: fondovi EU, projekt, odobrava se, milijuni eura...
I zaista, velika je šteta što smo prva tri mjeseca punopravnog članstva u EU potrošili na unaprijed izgubljenu borbu s Europskom komisijom oko sada već famoznog zakona nazvanog “lex Perković”. Politička šteta je učinjena, ostaje nam nadati se samo da će financijska izostati.
PAD KREDITNOG REJTINGA
Umjesto jeftinijih kredita, dobili smo status smeća
Prošli mjesec i treća je kreditna agencija spustila rejting hrvatske države ispod investicijske razine, i tako nam je za dulje vrijeme “zacementirala” boravak u statusu smeće. Hrvatska nije jedina članica EU s tim rejtingom, ali je jedina koja nije uspjela kapitalizirati “friški” ulazak u EU tako da smanji cijenu zaduživanja i spusti kamatne stope s razine koja predstavlja dugoročnu opasnost za stabilnost javnih financija. Kako sada stvari stoje, polugodišnja bilanca članstva mogla bi biti negativna jer ulazak nije pogurao ni realni sektor, ni tržište nekretnina niti standard građana, a stvorene su obaveze i odnosi čiji su efekti uglavnom negativni – poput gubitka povlastica na tržištu CEFTE ili vraćanja viznog režima za pojedine zemlje. Jedini koji su posljednjih mjeseci pokazali malo veći interes za Hrvatsku su investitori iz Azije kojima bi Hrvatska bila most za prodor na zajedničko EU tržište, ali svi su ti planovi još uvijek u zraku.
UNIJA VISOKIH CIJENA
Nema carina, a cijene iste! Razlika – u džepu trgovaca
Nestanak carina za pojedine prehrambene proizvode sa zajedničkog EU tržišta pojedini su trgovački lanci rabili kao marketinški trik za privlačenje kupaca, ali podaci službene statistike kažu da prva dva mjeseca članstva u EU građanima nije donio dodatna pojeftinjenja osim onih koja su sezonskog karaktera, poput cijene voća i povrća. Blaga korekcija cijena hrane iz srpnja nadoknađena je već u kolovozu, pa se Hrvati i dalje hrane najskuplje od svih građana na jugoistoku Europe, a rame uz rame s bogatim državama. Prema pojedinim kategorijama proizvoda, u plus odskaču cigarete – s poskupljenjem od 8 posto, alkohol 6 posto, energenti 1,6 posto, a osnovni prehrambeni paket ima blagi rast. Jedini značajniji pad registriran je kod odjeće i obuće, što je uglavnom posljedica ljetnog sezonskog sniženja cijena. Nestanak carina na robu iz EU nije se prelio na niže maloprodajne cijene već su tu razliku uvoznici (trgovci) zadržali za sebe.
ŠTETA ZBOG VIZNOG REŽIMA
Izgubili smo tisuće turista iz Turske, Rusije i Ukrajine
Uvođenje viza za ruske državljane, odnosno ruske turiste, za Hrvatsku kao turističku zemlju bila je prilično visoka cijena koju smo morali platiti ulaskom u Europsku uniju. Zbog ulaska u EU morali smo uvesti vize i za turiste iz Ukrajine, Turske... Tako su naši hotelijeri, turističke agencije, ugostitelji i svi drugi “prikopčani” na turizam ostali bez nekoliko stotina milijuna kuna prihoda. Turistička sezona bliži se kraju, a gubici se tek zbrajaju – ove godine zabilježeno je čak 50 tisuća manje gostiju iz Rusije, što je pad na godišnjoj razini od velikih 25 posto. Dvoznamenkasti pad zabilježen je i u dolasku turista iz Ukrajine i Turske. Iako je naše Ministarstvo vanjskih poslova učinilo određene napore kako bi ruski i ukrajinski državljani što jednostavnije (on-line ispunjavanje zahtjeva, otvaranje viznih centara u tim zemljama), brže (do pet dana) i relativno jeftino (35 eura) dobili vizu, mnogim turistima iz tih zemalja očito se ne da uopće upuštati u tu birokratsku proceduru. Štetu ćemo trpjeti i na kineskom i indijskom tržištu te u mnogim državama nastalima raspadom SSSR-a (Azerbajdžan, Kazahstan, Bjelorusija...) jer o eventualnom ukidanju viznog režima za turiste iz tih zemalja ne odlučujemo sami, već odlučuje Bruxelles.
FISKALNI SUVERENITET
Zbog eksplozije javnog duga pod nadzor Unije
Hrvatska ove godine plaća 1,7 milijardi kuna polugodišnje članarine i taj izdatak predstavlja golemi teret za proračun, tim više što je promjena poreznih pravila izbila državi iz ruku milijarde kuna poreznog prihoda. Riječ je o novom načinu obračuna PDV-a koji pogoduje tvrtkama koje dobavljaju robu na EU tržištu jer PDV plaćaju kad realiziraju prodaju. Mnogi su se zato povukli s trećih tržišta i “uvoze” robu iz EU, što bi moglo proizvesti veći pad poreznih prihoda nego što se očekivalo. K tome, prihodi od carina s trećim zemljama postaju zajednički prihodi EU i od naplaćenog Hrvatska zadržava samo četvrtinu. Veliko povećanje javnog duga i proračunskog manjka odvest će zemlju i u proceduru prekomjernog deficita, koja donosi neku vrstu gubitka fiskalnog suvereniteta. Procedura bi trebala biti uspostavljena do kraja ove ili na početku iduće godine, a stvarno stanje javnih financija bit će poznato 21. listopada, kada službeni statistički uredi EU i Hrvatske objave najnovije financijsko izvješće.
PUTOVANJA PO EUROPI
Bez čekanja na pregled putovnica i jeftiniji pozivi
Punopravno članstvo u Europskoj uniji definitivno je olakšalo ulazak i kretanje “schengenskim prostorom” odnosno ulazak hrvatskih državljana u sve zemlje članice EU, osim u Veliku Britaniju, Irsku, Cipar, Bugarsku i Rumunjsku. Dovoljno je samo sletjeti na bilo koji europski aerodrom i sjetiti se kako je prolazak kroz “kućice” za pregled putovnica izgledao prije (čekanje u dugom redu za “non-eu državljane”) a kako to izgleda sada (uglavnom bez čekanja ispred “kućice” rezervirane za državljane EU). Od 1. srpnja boravak u EU je ugodniji i zbog jeftinijih cijena mobilne telefonije.
>> 'Prikazujete se kao zemlja koja želi biti u EU, a ne držite se pravila'
