Dok se čeka da tužiteljstvo odluči hoće li oni koji su na Facebook grupi "Vinkovačke k...." i njoj sličnim grupama objavili fotografije maloljetnica biti kazneno progonjeni, stručnjaci upozoravaju da nasilje na internetu treba hitno rješavati jer kod djece još više raste osjećaj bespomoćnosti kad vide da ih ni institucije ne štite. Nakon dvojbenog tumačenja policije da maloljetnice koje su na Facebooku etiketirane kao k... mogu počinitelje samo privatno tužiti, na potezu je tužiteljstvo.
Raskrinkavanje nasilja
Vukovarska općinska državna odvjetnica Zorica Humaan, na upit hoće li tužiteljstvo počinitelje kazneno prijaviti za povredu privatnosti djece, kazala je "da zasad na to ne mogu odgovoriti jer je postupanje u tijeku i jer je propisana tajnost u predmetima tužitelja za mladež dok traju izvidi, do donošenja odluke o prijavi". Dotad žrtve zatrpavaju policiju, ali i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, informacijama koje bi im mogle pomoći u raskrinkavanju nasilnika.
– Pretpostavljamo da je riječ o adolescentu. Vinkovčanin je ili ima nekoga bliskoga u tom gradu. Moguće je da ima neki socijalni poremećaj, želi steći popularnost, ali i osjećaj nepobjedivosti jer skriva IP adresu – pretpostavlja Tomislav Ramljak, čelnik Centra. Autor ili autori sramotnih grupa krije se iza lažnih profila. Čak 60 prijava roditelja i djece stiglo je na adresu Centra u posljednjih 15-ak dana.
– Posljedice nasilja na internetu za su žrtve puno teže jer nemaju nikakvu kontrolu nad onim što se događa. Ne mogu znati koliko će biti publike, a publika se brzo širi. Osjećaj bespomoćnosti je kod zlostavljanja na internetu, cyberbullyinga, puno veći i to ih može voditi i u suicidalnost. Procjena je da se 19.000 djece godišnje u svijetu pokuša ubiti zbog bullyinga. Kad djeca vide da ni društvo ništa ne može napraviti da ih zaštiti, osjećaj bespomoćnosti ih preplavi, a sigurnost je najbitnija za zdrav razvoj djece. Zato je na nasilje na internetu važno žurno reagirati – kaže prof dr. sc. Gordana Buljan Flander.
Okrutnost anonimnih
Anonimnost na internetu daje osjećaj moći i povećava okrutnost.
– Prema istraživanjima, učenici skloni cyberbullyinga skloniji su i bullyingu. Neka strana istraživanja pokazuju da je čak više od 80% njih nasilno prema vršnjacima u stvarnom životu. No, preklapanje nije potpuno pa nasilno ponašanje na internetu ne znači da će učenik nužno biti nasilan i u školi te obrnuto. Žrtve cyberbullyinga češće su i žrtve bullyinga iako je tu preklapanje nešto manje – objašnjava psihologinja Buljan Flander.
Napominje da je djecu važno naučiti kako se ponašati na internetu i da znaju koje su posljedice nasilna ponašanja na internetu. Smatra da djeca, kako i zakon kaže, ne bi trebala biti na Facebooku prije 14. godine.
>>Kako stati na kraj autorima sramotnih Facebook-grupa?
