Pravilnici o radu Europskog parlamenta propisuju da europski zastupnici ne mogu istodobno biti i zastupnici u nacionalnom parlamentu, no za šestero Hrvata, koji su izabrani u EP a istovremeno imaju i mandat u Saboru, od klasične saborske ostavke puno je miliji i draži status mirovanja saborskog mandata. Pravne i kadrovske službe EP-a u Strasbourgu i Bruxellesu tražile su od nekih hrvatskih europarlamentaraca da objasne što to znači da su stavili saborski mandat "u mirovanje" jer takav status, kako neslužbeno doznajemo, nije dosad bio poznat unutar EP-a. Nije još sasvim sigurno hoće li se službe EP-a zadovoljiti objašnjenjem ili će tražiti od šestero Hrvata da podnesu ostavke u Saboru. No, činjenica da su hrvatski europarlamentarci dobili svoju prvu europsku plaću za neke od njih je snažna indicija da će se službe u Strasbourgu i Bruxellesu zadovoljiti "mirovanjem" u Saboru.
– Pretpostavljam da su prihvatili naše objašnjenje jer mi je šefica kadrovske službe EP-a odgovorila da joj je sada sve jasno. Ja sam joj, naime, napisao e-mail poruku u kojoj sam u desetak rečenica pokušao objasniti zakonsku podlogu zamrzavanja mandata u Saboru i posljedice – kaže europarlemantarac Hrvatskih laburista Nikola Vuljanić.
Među 12 hrvatskih europarlamentaraca sedam je onih koji su dosad bili saborski zastupnici. Šestero ih je u srpnju stavilo saborski mandat u mirovanje: Biljana Borzan, Tonino Picula, Andrej Plenković, Davor Stier, Nikola Vuljanić i Ruža Tomašić. Jedino je Sandra Petrović-Jakovina dala stvarnu ostavku u Saboru, ali ona po hrvatskim propisima i nije mogla tražiti mirovanje mandata jer je u Sabor ušla kao zamjena, a zamjene ne mogu tražiti mirovanje mandata.
Odlukom Vijeća EU iz rujna 2002. propisano je da je dužnost člana Europskog parlamenta nespojiva s dužnošću člana nacionalnog parlamenta. Taj članak europskog propisa kratak je i jasan te ne pravi razliku između člana nacionalnog parlamenta koji je privremeno u mirovanju i člana nacionalnog parlamenta koji je aktivan. U stručnim službama EP-a, neslužbeno doznajemo, postoji stav da je "mirovanje" u suštini i dalje mandat jer se zastupnik koji je sada u mirovanju može vratiti u nacionalni parlament.
– Nema tu nikakvih problema. Nije neobično da stručnim službama EP-a možda nije bio poznat institut mirovanja jer nemaju sve zemlje isto zakonodavstvo, a članak 14. hrvatskog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor jasno govori o mirovanju – kaže Andrej Plenković. On i drugi hrvatski europarlamentarci sami priznaju da su se htjeli osigurati i umjesto ostavki odabrali mogućnost mirovanja jer im sadašnji mandat u EP-u traje manje od godinu dana, a nema ni teoretske šanse da baš svi koji su izabrani sada osvoje i nagodinu još jedan europski mandat.
>> Valjalo i Vajgl: Europski parlament nije borilački ring
