Akcijski plan koji je hrvatska Vlada pokrenula nakon posljednjeg izvješća o monitoringu Europske komisije bio je, čini se, ključan za pozitivnu ocjenu napretka koju je Hrvatska dobila i u novom, sveobuhvatnom izvješću o monitoringu koji će Europska komisija objaviti sljedeći tjedan, a Večernji list dobio je uvid u nacrt izvješća. "Hrvatska općenito ispunjava obveze preuzete tijekom pristupnih pregovora", najvažniji je zaključak izvješća o monitoringu. Ipak, traži se i ulaganje dodatnih napora na nekoliko područja koja su jasno identificirana i opisana u ovom dokumentu.
Akcijski plan spominje se već na prvoj stranici: "Akcijski plan se primjenjuje, postoji niz mjera koje su već usvojene. Napreduje restrukturiranje Brodosplita, a napreduju i razgovori oko privatizacije i plana restrukturiranja 3. Maja i Brodotrogira. Implementacija strategije reforme pravosuđa i akcijskog plana je nastavljena, a revidirana strategija je trenutno u finalnoj fazi".
Kao pozitivna stvar ističe se da se i dalje postižu rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Policija i tužiteljstvo nastavljaju se "proaktivno" boriti protiv korupcije, "pogotovo u slučajevima na visokom nivou". Ali i ovo izvješće kao i prethodno upozorava da je potrebno usmjeriti pozornost na korupciju na lokalnim razinama, posebno u javnoj nabavi. Iako izvješće navodi da su poduzeti početni koraci u formiranju Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, upozorava da to povjerenstvo mora početi raditi bez odgode. "Hrvatska nije potpuno implementirala zakonodavstvo o sprečavanju sukoba interesa i promijenila je prijašnje propise o kriterijima za članstvo u nadzornim i upravnim odborima javnih poduzeća", navodi se u jednoj rečenici koja se može tumačiti kao kritika nove Vlade i njezinih pokušaja da u NO Ine imenuje Čačića i Linića. "Koncept političke odgovornosti i nulte tolerancije prema korupciji treba biti osnažen", zaključuje se u nacrtu izvješća.
Europska komisija u nacrtu izvješća o monitoringu navodi da je Hrvatska nastavila jačati nezavisnost i profesionalnost pravosudnog sustava. Dva ključna tijela koja su osnovana tijekom pregovora Hrvatske s EU - Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće - nastavila su raditi nezavisno u razdoblju od posljednjeg Komisijinog izvješća o monitoringu do danas. "Oba tijela nastavila su imenovati pravosudne dužnosnike na temelju transparentnih, jednakih i objektivnih kriterija", piše u nacrtu izvješća, ali se i dodaje da je potrebno još veće poboljšanje u imenovanju novih sudaca i tužitelja.
"Hrvatska je nastavila primjenjivati razne mjere koje imaju za cilj povećanje učinkovitosti pravosuđa. Premda se smanjuje zaostatak neriješenih kaznenih predmeta, broj građanskih parničnih postupaka povećao se posljednjih 18 mjeseci. Taj trend povećanja neriješenih slučajeva je zabrinjavajuć", piše u izvješću i pojašnjava da je riječ o građanskim, trgovačkim i prekršajnim postupcima. Suzbijanju tog trenda mogao bi pomoći zakon koji je hrvatska Vlada usvojila u srpnju i koji tek treba biti usvojen u Saboru i primijenjen u praksi.
Analizirajući stanje ljudskih prava u Hrvatskoj, Komisija zaključuje da se ljudska prava općenito dobro poštuju, ali da dodatnu pozornost još treba posvetiti pravima LGBT osoba (lezbijki, gayeva, biseksualaca i transrodnih osoba). "Gay pride povorke u Splitu i Zagrebu prošle su bez većih incidenata, uz snažnu predanost hrvatske vlade njihovoj glatkoj organizaciji", kaže se u nacrtu izvješća koje je vidio Večernji list. Zaštita nacionalnih manjina je poboljšana, ali Hrvatska treba nastaviti njegovati duh tolerancije prema manjima, posebno prema hrvatskim Srbima. Također treba više zapošljavati pripadnike nacionalnih manjina u državnoj upravi i pravosuđu jer ciljevi zacrtani planom zapošljavanja iz svibnja 2011. nisu na putu ostvarenja. Komisija shvaća da zbog trenutne krize nema puno novih radnih mjesta u državnoj upravi, ali potiče Vladu da pripazi na zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina.
Na kraju nacrta izvješća o monitoringu Komisija navodi deset stvari na koje se Hrvatska u sljedećim mjesecima treba usredotočiti. Prvo, hitno potpisati ugovor o privatizaciji Brodosplita i donijeti odluke o 3. Maju i Brodosplitu. Drugo, implementirati mjere za podizanje efikasnosti sudova i smanjenje zaostalih sudskih predmeta (te mjere su navedene u dokumentu Ministarstva pravosuđa iz rujna 2012.). Treće, usvojiti zakone koji će omogućiti učinkovitije provođenje sudskih presuda. Četvrto, imenovati Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa kako bi ono moglo što prije početi s radom. Peto, donijeti novi zakon o pravu na pristup informacijama. Šesto, završiti usvajanje podzakonskih akata kako bi se osigurala provedba Zakona o policiji. Sedmo, dovršiti izgradnju graničnih prijelaza Klek i Zaton Doli oko Neuma. Osmo, zaposliti dodatni broj graničnih policajaca kako bi se dosegla ciljana brojka potrebna za nadzor buduće Schengenske granice. Deveto, donijeti migracijsku strategiju koja će imati jasno definirane mjere za integraciju najranjivijih skupina migranata. I deseto, ubrzati prevođenje i revidiranje prijevoda pravne stečevine EU. Naime, od 144 tisuće stranica pravne stečevine EU, dosad je na hrvatski jezik prevedeno 114 tisuća stranica, ali samo 50 posto od prevedenih stranica je revidirano. A stranice čiji prijevod nije revidiran kao da nisu niti prevedene jer se nerevidirane ne mogu poslati institucijama EU.
>> 'Ozbiljno shvatite i završite posao. Inače će vas EK natjerati'
Hitno se trebamo rijesiti Evrope a nikako brodogradnje. Evropa nas unistava a nikako brodogradnja.Sve su to Evropski mutni poslovi unistiti Hrvatsko i uvesti Evropsko. Ma gdje je Evropa bila kada smo mi gradili brodove i bili poznati pomorci. Protiv samm ulaska u Evropu, a vi BRISITE!!!!!!!!!!!!!!!!!!