Hrvatska je od ovog tjedna bogatija za još jedno naftno nalazište. Kako ekskluzivno doznaje Večernji list, hrvatska nacionalna naftna kompanija Ina ovih dana proglasit će komercijalno otkriće nafte u dva nova ležišta.
Riječ je o bušotini u blizini moslavačkoga mjesta Velika Hrastilnica, nedaleko od Ivanić Grada. Bušotina je u sklopu istražnoga polja Žutica, jednog od najstarijih i najbogatijih Ininih nalazišta u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Proizvodnja nafte na Žutici traje već desetljećima i dugo se smatralo da su sve lokalne rezerve otkrivene, pa je otkriće dvaju novih ležišta još vrednije.
3D seizmička snimanja
Iako se iz Ine ne mogu dobiti konkretne informacije o veličini otkrivenih rezervi, neslužbeno se doznaje da bi dnevna proizvodnja nafte iz nove bušotine mogla iznositi oko dvjesto i trideset kubičnih metara nafte. Riječ je o otprilike tisuću i četiristo barela, a kako je očekivani proizvodni vijek bušotine između dvadeset i dvadeset i pet godina, na temelju toga može se okvirno izračunati vrijednost otkrića.
Naime, prema aktualnoj cijeni nafte od otprilike devedeset i pet američkih dolara po barelu, Ina bi od novog nalazišta mogla ostvariti prihode od pedesetak milijuna dolara godišnje. Dakako, riječ je o okvirnom izračunu u koji nije uračunata amortizacija ulaganja u razvoj nalazišta, postupni pad proizvodnje zbog iscrpljivanja ležišta, ni davanja državi, poput rudne rente, naknada lokalnoj zajednici, te poreza. Ipak, i takav načelni izračun dovoljan je pokazatelj velike važnosti otkrića za kompaniju.
No, značenje otkrića naftnog nalazišta u Velikoj Hrastilnici veliko je i za cijelu državu, jer Hrvatska uvozi otprilike osamdeset i pet posto nafte, što iz godine u godinu zbog iscrpljivanja starih nalazišta raste.
Stoga je svako novo otkriće iznimno važan doprinos sigurnosti opskrbe domaćeg tržišta nafte, ali i izravno smanjenje hrvatskog vanjskotrgovinskog deficita, inače rak-rane nacionalne ekonomije. Ne treba zanemariti ni to da je domaća nafta u pravilu iznimne kvalitete, jer ima mali udjel sumpora, te u pravilu spada u grupu “lakih” nafti, što znači da se sastoji o veće količine manjih ugljikovodičnih molekula. Zbog toga je pogodnija za obradu – prinos visokovrijednih derivata poput benzina i dizela je veći – pa veće količine takve nafte izravno utječu i na povećanje vrijednosti Inina rafinerijskog procesa.
Otkriće nalazišta nafte u Velikoj Hrastilnici pokazatelj je kako Inina strategija istraživanja u panonskoj Hrvatskoj daje rezultata.
Kako je riječ o području gdje je Ina šezdesetak godina, Naftaplinovi stručnjaci proteklih godina posvetili su traženju tzv. satelitskih polja. Posrijedi su manja naftna ležišta koja se često nalaze u blizini većih nalazišta.
Prepreka takvom procesu jest to što zahtijeva velika ulaganja u 3D seizmička snimanja te pokusne bušotine.
Očekuju se nova otkrića
Pozitivno okružje za provođenje takvih radova stvoreno je tijekom proteklih godina zbog iznimno visoke cijene nafte na tržištu. Prvi plod napora bilo je otkriće važnog naftnog ležišta na lokaciji Selec, a novi je uspjeh Ininih eksperata Velika Hrastilnica. Kako se strategija nastavlja, mogu se očekivati nova otkrića u bližoj budućnosti.
Pitanje je da li je to dobro. Ako Amerikanci nanjuše da imamo nafte mogli bi se sjetiti da uvedu demokraciju kod nas ili spriječe naše širenje nuklearnog programa i oružja za masovno uništenje.