Kao hladan tuš odjeknula je informacija o "depeši" Europske komisije HZZO-u u kojoj obznanjuje da više neće moći pružati usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja u Hrvatskoj. Prvo pitanje koje se nameće je hoće li pacijenti biti prepušteni samovolji osiguravatelja u određivanju cijena medicinskih usluga i nadoplata za lijekove?
Konkurentne cijene
Široj javnosti manje je poznato da već dulje vrijeme usluge dopunskog osiguranja, kojima je svrha nadoknaditi razliku u cijeni između minimalnog standarda koji osiguraniku pruža osnovno zdravstveno osiguranje i prave cijene medicinske usluge, nude privatni osiguravatelji. Osim "narančastih" iskaznica HZZO-a, tu su i iskaznice Croatia zdravstvenog osiguranja (CZO), Uniqe, Basler osiguranja Zagreb i Allianza. Ne treba ih miješati s dobrovoljnim osiguranjima koja nemaju veze s javnom medicinskom skrbi, osim putem ugovornih ustanova. S obzirom na to da osiguranici s plaćom većom od 5108 kuna dopunsko osiguranje HZZO-u plaćaju 130 kuna, a umirovljenici, ovisno o visini primanja, 50 ili 80 kuna, Baslerova cijena za neograničeno pokriće uz lijekove s A liste od 65 kuna te lijekove s A i B liste od 75 kuna mjesečno povoljnija je za sve zaposlene, dok je za većinu umirovljenika 15 kuna skuplja. Slična je i ponuda ostala dva komercijalna osiguranja. Premda na njihove cijene ne može utjecati Ministarstvo zdravlja ili država, formiraju se prema aktuarskim pravilima, a blagoslov daje Hanfa. Unatoč opravdanu strahu, nakon 11 godina sigurnosti koju pruža činjenica da HZZO-ova cijena ima u sebi socijalnu komponentu, trenutačni cjenik privatnika zasad ne daje razloga za paniku. No, to vrijedi za 1,44 milijuna osiguranika koji sami plaćaju dopunsko, dok je zasad nepoznanica što će se dogoditi sa 894 tisuće osiguranika za koje zbog imovinskog cenzusa ili po nekoj drugoj osnovi plaća država.
Premda iz HZZO-a poručuju da nikakvu uputu Europske komisije nisu dobili i da se bespotrebno širi panika, jasno je da im je poznato kako će se status dopunskog osiguranja promijeniti jer je i ravnatelj HZZO-a Siniša Varga proteklih dana izjavljivao da razmatraju hoće li osnovati svoje društvo ili prepustiti dopunsko tržištu.
Pitanje je i kako će HZZO zakrpati rupu u prihodima ostane li bez 1,86 milijardi kuna premije, koliko je za dopunsko osiguranje iznosila 2012. No, u HZZO-u ističu da ne samo da ne ukidaju dopunsko, nego će i Upravnom vijeću uputiti prijedlog o snižavanju i ujednačavanju cijena polica.
Ne treba posebno isticati da su privatna osiguranja za ovaj pozamašni dio tržišta više nego zainteresirana.
– Spremni smo dočekali liberalizaciju tržišta dopunskih zdravstvenih osiguranja te nismo iznenađeni najavama Europske komisije o zabrani prodaje DPO-a u okviru HZZO-a. Štoviše, EK je istovjetno postupio i u susjednoj Sloveniji prilikom njezina ulaska u EU te je takvo njihovo stajalište očekivano i u Hrvatskoj. Smatramo da će tržišna konkurencija među osiguravateljima u konačnici donijeti veću kvalitetu i druge benefite za najveći broj građana – poručio je Damir Mihanović, predsjednik uprave CZO-a, koji već drži više od 84 posto komercijalnog tržišta.
Pitanje supervizije
Nije isključeno ni da će se uključiti netko od stranaca koji su najavili dolazak na tržište jer su po tri osiguranja i posrednika registrirana i za zdravstveno osiguranje.
No, ako HZZO i iznađe neki način da ostane u ovom segmentu tržišta, u srž diskusije moglo bi doći pitanje supervizije jer osiguranja podliježu strogom nadzoru Hanfe, a HZZO nadzire Ministarstvo zdravstva. Jedina logična opcija čini se HZZO-ovo osnivanje osiguranja ili će posla imati Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
>> HZZO: Nije točno da nam EU zabranjuje dopunsko osiguranje!
