Kad bi koristila svoj Zaštićeni ekološki i ribolovni pojas (ZERP), Hrvatska bi povećala godišnji ulov iz Jadranskog mora za 29,3 milijuna eura, tvrdi studija koju je naručila Europska komisija i koja je danas predstavljena u Bruxellesu. Iako je EU tijekom pregovora, zbog pritiska Slovenije i Italije, prisilila Hrvatsku na odustajanje od primjene ZERP-a prema zemljama EU, studija koja je danas predstavljena u Europskoj komisiji preporučuje upravo suprotno – uspostavu isključivih gospodarskih pojaseva u čitavom Sredozemlju, pa i u hrvatskom teritorijalnom moru.
Studija na početku ima izjavu o odricanju odgovornosti koja kaže da zaključci u studiji predstavljaju mišljenje konzultanata koji su studiju radili i "ni na koji način ne odražavaju stavove EU, zemalja članica, ni bilo koje od institucija EU". Ipak, studija jasno preporučuje uspostavu gospodarskih pojaseva u Jadranskom moru i u čitavom Sredozemlju, a ironija je da je naručena i predstavljena na istom mjestu gdje je Hrvatskoj prije nekoliko godina sugerirano da odustane od primjene ZERP-a.
– Postoje velike neiskorištene prilike u Sredozemlju koje bi se mogle iskoristiti uspostavom EEZ-ova (isključivih gospodarskih pojaseva). Proglašavanje i uspostava pomorskih zona ostaje suvereno pravo svake pomorske države. Zajednička odgovornost EU jest da osigura uvjete za procvat plave ekonomije. Mediteranske zemlje mogle bi se dogovoriti o pomorskim pojasevima na temelju Konvencije UN-a o pravu mora (UNCLOS) – izjavila je europska povjerenica Maria Damanaki, koja je u Komisiji zadužena za pomorska pitanja i ribarstvo.
U studiji se detaljno objašnjava i hrvatska situacija sa ZERP-om koji je proglašen odlukom Sabora u listopadu 2003., ali je kasnije suspendirana njegova primjena prema zemljama članicama EU, odnosno prema Sloveniji i Italiji. "Ribarski brodovi drugih zemalja, a posebno talijanski, i dalje obilno koriste taj pojas", piše u studiji. U tablicama u kojima se izračunava dobit i gubitak koju bi svaka zemlja na Jadranu imala primjenom svoga isključivog gospodarskog pojasa, navodi se da Hrvatska sada ima godišnji ulov u vrijednosti 103,150.458 eura, a da bi u slučaju primjene pojasa imala ulov u vrijednosti 134.972.935 eura. To čini razliku od 31,8 milijuna eura, što je 30,85 posto veća dobit. Primjena pojasa stvorila bi i dodatne troškove u obliku kontrole i obrade podataka, što studija procjenjuje da bi iznosilo 2,5 milijuna eura, pa bi Hrvatska godišnje zarađivala 29,3 milijuna eura više nego sada kada ne primjenjuje ZERP.
U istoj tablici, koja daje izračun za scenarij u kojem svaka zemlja primjenjuje svoj isključivi gospodarski pojas na Jadranu, navodi se da bi Italija ubirala ukupno 105,1 milijuna eura manje nego što ubire danas kad njezini brodovi ribare i po hrvatskom ZERP-u.
No, to je tek teoretski scenarij jer on zamišlja situaciju u kojoj zemlje EU ne primjenjuju zajedničku ribolovnu politiku i svaka ima pojas u kojem isključivo ribare njezini brodovi.
Niz mediteranskih zemalja, uključujući Španjolsku, Maltu, Tunis, Alžir i Libiju, proglasile su ribolovne zone, a tri zemlje – Francuska, Italija i Slovenija – proglasile su zaštićene ekološke pojaseve.
>> Tko se još sjeća što je ZERP ili polemika o radu nedjeljom
