Grad Zagreb i njegova megatvrtka Zagrebački holding nadležnom Ministarstvu regionalnog razvoja uputili su projekte vrijedne čak milijardu i 200 milijuna eura za koje se nadaju da će uspjeti privući novac iz europskih fondova. Ako i samo dio njih dobije zeleno svijetlo, neka od dugo najavljivanih milijunskih obećanja mogla bi se jednoga dana i ostvariti.
>> Kako smo 'izvukli' 100 milijuna eura za čak 221 projekt
>> Hrvatska iz fondova EU povukla 340 od ukupno 668 milijuna eura
Bolje imati više
Jedan od tih projekata je i onaj gospodarenja otpadom, jedan od gorućih u gradu. Projekt bi uključivao i spalionicu smeća, pa se ozbiljno radi na pripremi dokumentacije da bi 170 milijuna eura vrijedna investicija dobila realno financijsko pokriće. Time bi se riješio i ovih dana aktualan problem Jakuševca za čiju je sanaciju potrebno osigurati još dodatnih 25 milijuna eura koje će se također pokušati namaknuti iz iste blagajne. Skup projekt za 200 milijuna eura bila bi sanacija rudokopa cementare u Podsusedu, a 72 milijuna eura težak je pak projekt zamjene sadašnjih žarulja javne rasvjete štednim ili led žaruljama što će se predložiti EU za financiranje.
Prema riječima Mire Lace, osobe koja je u gradu zadužena za odnose s Europskom unijom, do kraja ove godine Hrvatskoj je na raspolaganju 450 milijuna eura, a sljedeće već milijarda i 300 tisuća eura.
– Najvažnije pitanje glasi hoćemo li imati toliko kvalitetnih i završenih projekata. Odobravaju se samo projekti koji imaju sve potrebne dozvole, od prostornih planova, građevinskih dozvola i studija utjecaja na okoliš do gotove financijske konstrukcije pa je bolje da ih na razini države imamo više nego da novac propadne – komentirao je Laco.
Šalju se samo najbolji
Dodao je da prijavljene projekte češlja stroga državna komisija koja će u konačnici u Europu slati samo najbolje, uzimajući u obzir i stanje razvijenosti cijele regije. Time je poslao poruku i slavonskim županima koji su nedavno prozvali Zagreb kao glavnog krivca za novu podjelu Hrvatske na dvije regije.
– Slavonija ne treba "strepiti" da će Zagreb oteti novac iz fondova Europske unije. Umjesto prepucavanja treba raditi na projektima jer će novca biti dovoljno, a pitanje je koliko će biti spremnih projekata – poručio je Laco. Tako će i projekti jednake kvalitete iz manje razvijenih krajeva imati ipak prednost pred zagrebačkima. Ovim potezom ne pogoduje se Zagrebu, kaže Laco, već se i razvijenim krajevima daje mogućnost da pokušaju povući osiguran novac.
– Za 2014. predviđeno je milijardu i 300 milijuna eura što je mnogo novca za puno dobrih projekata. Mi smo za sada načelno predložili ministarstvu stotinjak projekata, nešto samostalno nešto preko Holdinga, pa ćemo ih smanjivati kako se vrijeme kraja predaji bude bližilo jer za svaki moramo imati svu potrebnu dokumentaciju što nije lagan ni brz posao – kazao je Laco. Upravo zbog toga smatra da se mnogi neće dobro pripremiti jer je posla puno, a upozorava da opasnost vreba i nakon što projekt dobije novac.
– Iz iskustva drugih gradova iz Europe s kojima Zagreb ima prijateljske odnose dobili smo upozorenje da svaki projekt uz novac dobije i rok izvršenja koji je vrlo kratak. Ako se on ne ispoštuje, na naplatu dolaze kazne ili se čak povlači i cijeli iznos – objasnio je Laco. Vrijednost predloženih gradskih projekata je oko 700 milijuna eura, a Holdingovih još oko 500 milijuna, ukupno milijarda i 200 milijuna eura. Kako bi što bolje mogli i lobirati za projekte, 8. listopada službeno će započeti i rad Ureda grada Zagreba u Bruxellesu.
Do sada je iz pretpristupnih fondova grad uspio izvući oko 40 milijuna eura za razne projekte poput Civitas elana.
Interne edukacije
– U cilju pripreme za apliciranje sredstava iz europskih fondova Zagrebački holding provodi interne edukacije djelatnika koje je završilo njih stotinjak, a osnovan je i Tim za vođenje projekata financiranih putem nepovratnih sredstava fondova EU koji čini 15 djelatnika nadležnih za razvoj i projekte – kazala je Maja Čakarun iz Holdinga.
" ... 72 milijuna eura težak je pak projekt zamjene sadašnjih žarulja javne rasvjete štednim ili led žaruljama ... " Koja glupost !!!! Sadašnje žarulje za javnu rasvjetu ( visko i niskotlačne natrijeve ) su među najekonomičnijim žaruljama koje postojeje na svijetu. Niti štedne niti LED im se ne mogu približiti, a pogotovo ne LED koje su i nekoliko puta skuplje. Njihova jedina mana je vrlo loš spektar svjetla ( praktički monokromatska - žuta ), ali za javnu rasvjetu to ionako nije bitno - bitno je raspoznati da se na cesti netko/nešto nalazi, a ne kakve su mu boje cipele. Čak i po pitanju trajnosti je vrlo upitno koliko će se dobro u teškim uvjetima otvorenog prostora "snaći" štedne i LED-ice, koje nominalno imaju dug i vrlo dug vijek trajanja, ali samo u zatvorenom !!