Poštovani, objekt je nadograđen 1979. godine, za što postoji uredna dokumentacija, odnosno rješenje ondašnjeg Sekretarijata za poslove uprave. Nadograđeni kat nije proveden dalje u zemljišne knjige. Vlasnik, odnosno moj suprug je preminuo, a nasljednici su djeca i ja, znači nadograđeni kat ne spominje se u ostavinskoj. Ostali dio kuće u vlasništvu je više vlasnika, odnosno po ostavini pokojnog oca moga supruga. Na objektu nije vršena izmjena, odnosno sve se podudara s nacrtima iz te godine, izuzev terase koja je natkrivena, ali nije zatvorena. Koji je najlakši način da to provedemo u zemljišne knjige? Hvala! S poštovanjem, Trcol Anita
Poštovana,
Natkrivenu terasu trebalo bi legalizirati, a nakon toga angažirati geodeta da napravi elaborat za upis cijelog objekta u zemljišne knjige i katastar. Ovaj postupak može pokrenuti bilo tko od suvlasnika.
Poštovani,
Dakle, ovom novom odlukom doneseno je da najmanje godinu dana moraš imati prebivalište na adresi za koju se traži legalizacija. Suprug i ja deset godina živimo na jednoj adresi, a prijavljeni smo na adresi odmah do naše. Naravno, zbog našeg nemara, a i financija nismo mijenjali samo taj kućni broj na osobnoj iskaznici. Moje pitanje je vrijedi li ako bi sada promijenile osobne iskaznice ili postoji neki način da dokažemo kako doista boravimo već deset godina na adresi za koju ćemo tražiti legalizaciju? S poštovanjem!
Poštovana,
adresa Vašeg prebivališta nema nikakva utjecaja na postupak legalizacije. U prvom zakonu prebivalište je imalo utjecaj na visinu naknade za legalizaciju, no od srpnja prošle godine naknada je za sve ista. Adresa prebivališta u nekim jedinicama lokalne samouprave ima utjecaj na cijenu komunalnog doprinosa, odnosno na popuste koje vlasnik objekta može ostvariti ako je riječ o objektu koji mu je, npr. jedina nekretnina, namijenjena za njegovo stalno stanovanje ili sl. Prema tome, ostavite osobne onakve kakve jesu, sve dok ne isteknu.
Poštovani, vlasnik sam obiteljske kuće te za nju posjedujem građevinsku dozvolu. Molim da mi odgovorite na koji način ću platiti komunalne doprinose za razliku od 450 m3 koje sam nadogradio na istu kuću. Hrvatski sam branitelj, kućanstvo se sastoji od podnositelja + pet članova. Kakve sve popuste mogu očekivati prilikom legalizacije razlike nadograđenom dijelu?
Poštovani, u Večernjem listu sam pročitala da se mogu Vama obratiti s pitanjima o legalizaciji. Suvlasnik sam (dvoje suvlasnika) objekta Zagrebu. Stari dio objekta izgrađen je prije 15. 2. 1962. (imamo avionsku snimku) i on ima 75 m2. Promjenom krova 1998. godine izgradili smo bez papira 50 m2 bruto. Htjeli bismo to sada legalizirati. Molimo vas prijedlog i mišljenje kao i mogućnost da Vi budete kao ovlašteni arhitekt nosilac posla izrade elaborata.
Poštovana,
za legalizaciju nadograđenog dijela treba izraditi građevinski snimak izvedenog stanja. Ako ste samo nadogradili 50 m2 podizanjem krova i ako je kuća ucrtana u svojim sadašnjim gabaritima u katastarske planove, onda Vam za legalizaciju neće trebati geodet što ubrzava cijeli postupak. Za izradu potrebne dokumentacije možete angažirati ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog građevinskog inženjera prema svom izboru.
Poštovani,
naslijedila sam kuću koja je građena prije 1968. godine, ali je bila bez građevinske dozvole. Kako nije bilo avionske snimke na kartama koja bi dokazala njeno postojanje prije 1968., ishodili smo svu potrebnu dokumentaciju i legalizirali smo je te dobili građevinsku dozvolu na osnovi arhitektonskog elaborata koji dokazuje da je kuća izgrađena prije 1968. godine. Kuća je također ucrtana u katastarsku česticu i provedena u knjigama na osnovi geodetskog elaborata. Ovo ljeto kuća je obnovljena. Sama kuća imala je ispred ulaznih vrata izbetoniran prednji dio u razini zemlje. Tijekom obnove kuće taj beton je preliven novim betonom i natkriven – stavljeni su drveni stupovi i natkriven je krov – nešto kao otvorena terasa. Kvadratura nije mijenjana, znači taj stari dio je samo natkriven i iznosi nekih 15 kvadrata. Zanima me mora li se taj dio legalizirati jer je naslonjen na kuću te što je potrebno za legalizaciju?
Poštovana,
radove koje ste izvodili ovog ljeta ne možete legalizirati po važećem Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Naime, ovaj zakon odnosi se samo na objekte izgrađene prije 11. 6. 2011. godine. Ako je nadstrešnica koju ste izveli manja od 15 m2 i ako je konstruktivno odvojena od kuće, pa ima funkciju sjenice, prema Pravilniku o jednostavnim građevinama spada u jednostavne građevine i za nju nije potrebno ishoditi dozvolu za građenje ili Rješenje o uvjetima građenja. Ako je pak nadstrešnica vezana za kuću i veća od 15 m2, onda se kod legalizacije primjenjuje postupak propisan važećim Zakonom o gradnji, što znači da se prije konkretnog odgovora prvo moraju provjeriti odredbe važeće prostorno-planske dokumentacije za konkretnu lokaciju. Najjednostavnije ćete to učiniti tako da uputite pismeni zahtjev nadležnom uredu za prostorno planiranje i zatražite izvod iz važeće prostorno-planske dokumentacije za Vašu katastarsku česticu.
Posjedujem vikendicu na području Duge Rese, zemljište je kupljeno 1971., a ˇvikend-kućica od 40-ak m2 izgrađena je 1983. U dokumentima koje sam naslijedila od roditelja vidjela sam da su 1972. uplatili biljeg od 7000 dinara za građevinsku dozvolu i u „PROSTOR" u Zagrebu izradili arhitektonski projekt, koji je plaćen 36.000 dinara – tada, no nigdje nisam vidjela građevinsku dozvolu u dokumentima. Po svemu zaključujem da građevinska negdje postoji. Što mi je raditi i gdje istu mogu potražiti?! Ako je ne nađem, koliko će me otprilike stajati legalizacija (po rješenju za plaćanje poreza u SFRJ je bilo oko 40 m2).
Poštovani,
stanujem u kući koja je legalno izgrađena krajem šezdesetih godina. U produžetku kuće bivši je vlasnik sedamdesetih godina izgradio stambeni objekt površine 40 m2 (10x 4 m) te u nastavku šupu za poljoprivredne strojeve površine oko 50 m2 (12x4 m). Za dograđeni dio bivši vlasnik je 1977. godine ishodio rješenje o legalizaciji, međutim dograđene građevine nisu ucrtane u situacionom planu. Zanima me što mi je činiti, moram li izvršiti legalizaciju dograđenih objekata ili ne, odnosno što moram učiniti kako bih imao ispravnu dokumentaciju za kuću.
Poštovana,
ako nemate nikakvih saznanja o tome je li građ. dozvola izdana ili ne, najbolje bi bilo da zatražite uvid u dokumentaciju koja se za Vašu katastarsku česticu čuva u arhivu ureda za graditeljstvo u Dugoj Resi, odnosno u državnom arhivu. Puno bi Vam u tom traganju pomoglo ako je na dokumentu iz kojega ste vidjeli da je plaćena pristojba/biljeg za građevinsku dozvolu napisan broj predmeta; klasa ili urudžbeni broj za koji je izvršena uplata. Nažalost, samo postojanje projekta ne znači da je postupak za ishođenje građ. dozvole bio pokrenut i, ako je bio pokrenut, da je i dovršen.
Poštovani,
brat i ja živimo u jednoj kući, nije etažirana. On živi u potkrovlju, a ja u prizemlju. Imamo garažu 13 x 6m, s ulazom na dvije strane. On s jedne strane, a ja s druge. Može li se ona legalizirati kao dvije garaže do 50 m, pod jednim je krovom, odnosno betonskom dekom. Valja napomenuti da između nema nikakve prezide. Možemo li prilikom legalizacije etažirati objekt ili da radimo zajedno pa poslije etažirati?
Poštovani,
s obzirom na to da je garaža pod jednim krovom i nema pregradnih zidova koji bi je konstruktivno dijeliti u dva odvojena objekta, nije je moguće po zakonu legalizirati kao dva pomoćna objekta, što je, pretpostavljamo, bilo pravo pitanje. Postupak legalizacije je podloga za postupak etažiranja, ali nije nužno vezan s njim. Predložili bismo Vam, kao najpovoljniju varijantu, da se Vi i brat dogovorite i da zajedno legalizirate (i podijelite trošak, naravno) sve što imate na parceli, a onda u idućem koraku napravite etažiranje svih objekata s dijelovima dvorišta ili bez njih, kako se već dogovorite.
Poštovani!
Molim Vas odgovor na sljedeće pitanje vezano uz legalizaciju objekta: svi pitaju mora li se legalizirati ovo ili ono, koliko je geodet, koliko je arhitekt, ali.... što ako osoba želi legalizirati sve objekte i nakon svih izračuna cijene ovog i cijene onog, itd. dođe do određenog novčanog iznosa koji ne može ni na kakav način izdvojiti za navedene usluge. Znači, moje pitanje glasi: što treba učiniti osoba koja želi provesti legalizaciju svih svojih objekata, a nije platežno sposobna (kreditna zaduženost, jamci i država za vratom, ovrha, socijalni slučaj, nezaposlenost, mnogobrojna obitelj, male plaće i mirovine i drugo)? Je li itko razmišljao o ovom problemu, jer mi se čini da je ovakvih jako puno u Lijepoj Našoj.
Poštovani,
Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama po svojoj osnovnoj zadaći služi za uređenje ili možda bi bilo bolje reći, službenu evidenciju stanja u prostoru, koja će omogućiti vlasnicima takvih objekata neka postupanja koja nije bilo moguće do sada zakonski provesti, jer objekti zakonski nisu postojali. Kao što njegova zadaća nije provođenje upisa legaliziranih objekata u zemljišnim knjigama, tako njegova zadaća ne može biti ni nije rješavanje socijalnog statusa vlasnika takvih objekata. Ipak, sudeći po napisima u novinama i objavljenim Odlukama gradova i općina, o kategoriji naših socijalno ugroženih sugrađana koji su vlasnici nelegalno sagrađenih objekata, sve više jedinica lokalne samouprave vodi brigu i nastoji im raznim socijalno osmišljenim postupcima izaći u susret i pomoći im i kod postupka legalizacije; nekada je to komunalni doprinos od 1 kn, nekada je to participacija Grada u troškovima dokumentacije ili naknade za legalizaciju, a nekada su to povoljni krediti. U svim takvim slučajevima, najbolje se s konkretnim pitanjima i konkretnim podacima obratiti nadležnoj socijalnoj službi.
Poštovani
Imamo građevinsku dozvolu za kuću od 1970. godine, ali broj čestice na dozvoli ne odgovara čestici na kojoj se kuća nalazi, nego čestici na kojoj se nalazi gospodarska zgrada, a koja je ucrtana u katastru i vidljiva na geoportalu. Kuća nije ucrtana, a nalazi se na tri čestice. Koristi li nam građevinska dozvola u tom slučaju ili moramo legalizirati sve ispočetka?
Poštovana,
ako je Vaša kuća izgrađena u svemu prema gabaritima iz građevinske dozvole koju imate i ako je njezina udaljenost od građevinskog pravca i međa onakva kakva je u nacrtima koji su sastavni dio građevinske dozvole, onda je, pretpostavljamo, došlo do greške u upisu samog broja k.č. u projektnu dokumentaciju i to može ispraviti geodet pri izradi elaborata za upis kuće u Katastarski operat i Zemljišnu knjigu.
Poštovani,
osnovna zgrada evidentirana je u katastarskom planu (izgrađena prije 90 godina). Povećanje gabarita – nadogradnja (mala kuhinjica, sanitarni čvor, oko 11 m ), naslonjena je na osnovnu zgradu i izgrađena nedavno. Nadogradnja nije u katastarskom planu, ali je aerofotogrametrijski snimljena u lipnju 2011. Navodno, budući da je nadogradnja nema posebni ulaz, nego se mora uči kroz glavnu zgradu, za legalizaciju povećanja gabarita treba: geodetski projekt, arhitektonski projekt. Navodno, da se u prostor nadogradnje može ući kroz zaseban ulaz, a ne kroz (glavnu) zgradu, projekti, u svrhu legalizacije ne bi bili potrebni, nego samo izvadak iz katarske evidencije. Lijepo Vas molim odgovor na pitanje jesu li ove informacije točne.
Poštovana,
važeći Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama poznaje pojam „pomoćna građevina u funkciji glavne (legalne ) građevine". Ako je takva građevina konstruktivno i funkcionalno odvojena od glavne građevine te manja od 50 m2, onda je za njezinu legalizaciju dovoljan katastarski plan i zahtjev za legalizaciju. U Vašem slučaju trebao bi, međutim, i geodetski snimak i arhitektonski, odnosno građevinski snimak izvedenog stanja, što ovisi o ukupnoj površini građevine (legalni + nelegalni dio ).
>>Sve o legalizaciji čitajte u našem specijalu
