Spremni na rezove?

Gospodarstvo ne može podnijeti državu koja troši 131 milijardu kn

čistoća
Goran Stanzl/PIXSELL
30.09.2013.
u 17:00

Predlažemo mjere koje će gospodarstvo pripremiti za rast: prodati većinu državnih tvrtki, smanjiti broj ljudi i plaće u javnom sektoru...

Fiskalne smjernice koje je ministar Slavko Linić nedavno predstavio dokazuju da Vlada ne priprema nijednu reformu sustava koja uključuje brze i efikasne rezove.

Loš plan prihoda

Ekonomisti, poduzetnici i analitičari s kojima smo razgovarali slažu se u ocjeni da je voda došla do grla i da je nerealno očekivati rast, a neodgovorno planirati reforme koje će dati rezultate za nekoliko godina. Analitičari također upozoravaju da je Vlada preoptimistično planirala rast BDP-a koji će se vrlo teško i dogoditi.

– Teško je očekivati da bi domaće gospodarstvo već ove godine moglo zabilježiti rast od 0,2 posto kada većina relevantnih procjena upućuje na pad gospodarske aktivnosti od oko 1 posto ove godine. Također, u uvjetima daljnje kontrakcije domaće potražnje te vjerojatno negativnijeg doprinosa neto izvoza na BDP teško je očekivati rast od 1,3 posto u 2014. – ocijenio je za Večernji list Zdeslav Šantić, glavni analitičar SG Splitske banke. Zato smo izradili kompilaciju svih prijedloga vodećih ekonomista i dobili skup reformi i mjera koje valja provesti hitno kako bi se u srednjem roku rasteretilo gospodarstvo i pripremilo za rast.

Obveznica – hladan tuš

Podizanje poreza loša je poruka, kažu gotovo svi sugovornici, upozoravajući da je rast stope PDV-a na 25 posto izazvao pad potrošnje, a kritiziraju da pritom državni sektor i dalje ne snosi teret krize. I zaista, rashodi za zaposlene u državnom i javnom sektoru povećavaju se za 700 milijuna, veće su i subvencije zbog brodogradnje, mirovine se usklađuju, a zdravstvo planira na razini rashoda iz 2012. Prvi test plana u kojem nema svijesti o činjenici da gospodarstvu više ne može podnijeti državu koja troši 131 milijardu kuna u godini bit će izlazak na tržište kapitala. Analitičari kažu da bi izdanje obveznice moglo biti hladan tuš za Vladin optimizam.

TERITORIJALNI PREUSTROJ
Stanje: 556 tijela

Postoji 556 lokalnih jedinica, među kojima je 20 županija, Grad Zagreb, 127 gradova i 428 općina, a na raspolaganju im je 5 posto BDP-a, odnosno oko 18 milijardi kuna

REFORME:

- Ustrojiti pet regija povijesno i teritorijalno povezanih

- Ukinuti sve općine koje nemaju dovoljne prihode za izvršavanje obveza na temelju poreza na dohodak i komunalne naknade

- U manjim općinama ukinuti radna mjesta i uvesti volonterski rad

MJERE:

- Definirati što je parafiskalni namet i tko ga ima pravo nametnuti
- Umanjiti parafiskalne namete 30 posto (procjena je da se 12 milijardi kuna naplaćuje gospodarstvu i građanima za te namete), što je olakšica teška 4 milijarde kuna za privatni sektor i građane

JAVNA PODUZEĆA
Stanje: 500 tvrtki

Na popisu je strateških društava 59 tvrtki od značaja, a u DUUDI-ju evidentirana imovina više od 700 tvrtki. Centar za restrukturiranje i prodaju još nije ni ustrojen

REFORME:

- Prodati sve tvrtke osim najvećih komunalaca i tvrtki s nacionalnim resursima, poput Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, te ceste

-  Smanjiti broj zaposlenih u javnim tvrtkama najmanje 20 posto, a njihov udio u ukupnom broju zaposlenih sa 12,5 na 10 posto

MJERE:

- Profesionalizirati upravljanje državnim tvrtkama ukidanjem uredbi o limitiranju plaća i biranjem uprava na javnim natječajima ili uz pomoć headhunting agencija
- Uvesti OECD standarde u poslovanje tvrtki i menadžment koji se vodi principima efikasnosti u privatnom sektoru

MIROVINSKI SUSTAV
Stanje: -15 milijardi kn

Deficit mirovinskog sustava narastao je na više od 15 milijardi kuna godišnje. Oko 8 milijardi kuna izdvaja se za mirovine po posebnim uvjetima za 15 skupina

REFORME:
- Odvojiti mirovine iz rada od mirovina po posebnim uvjetima

 - Revidirati zakone o nasljeđivanju mirovina iz II. svjetskog rata jer i 68 godina nakon rata država troši 1,3 milijarde kuna za domobrane i NOR-ovce

 - Branitelje prilagoditi tržištu

MJERE:
- Odrediti udio prihoda iz PDV-a koji ide namjenski za pokrivanje mirovinskog deficita

- Povećati izdvajanje za II. mirovinski stup na 6 posto

- Omogućiti mirovinskim fondovima jače financiranje privatnoga gospodarstva

- Nastaviti s poticanjem dobrovoljne mirovinske štednje

ZDRAVSTVO I SOCIJALA
Stanje: 73 naknade

Deficit zdravstva je 5 milijardi kuna. Liste čekanja sve su dulje, plaćanje lijekova kasni po šest mjeseci. Postoje 73 socijalne naknade, nema centralne evidencije tko ih prima

 REFORME:

- Radikalno kontrolirati korištenje liječničkih usluga i pregleda

- Kontrolirati korištenja bolovanja koja državu stoje nekoliko milijardi kuna godišnje

- Objediniti isplatu naknada za socijalnu pomoć i uvesti imovinski cenzus za pomoć

MJERE:

- Odrediti koje usluge i lijekove pokriva osnovno zdravstveno osiguranje

- Definirati nekoliko razina polica osiguranja s različitim cijenama i različitim razinama kvalitete

- Socijalne naknade poput dječjeg doplatka usmjeriti isključivo prema osobama težeg socijalnog statusa

DRŽAVNA UPRAVA
Stanje: plaće rastu

Za rashode 240.000 zaposlenih planira se izdvojiti 21,4 milijarde kuna u 2014., odnosno oko 650 milijuna kuna više nego lani zbog dodatka za minuli rad od 0,5 %

REFORME:
- Rashode zaposlenih srezati najmanje 10 posto – ušteda od dvije milijarde kuna godišnje

- U 2014. izdvojiti iz sustava sve dodatne djelatnosti u jednu državnu tvrtku sa 20.000 ljudi

- Ukinuti sve agencije kojima se djelatnost preklapa sa službama

MJERE:
- Nova državna tvrtka u 2 godine mora prepoloviti broj zaposlenih (na 10.000 ljudi) i privatizirati se – ušteda oko milijardu kuna

- Politiku plaća promijeniti tako da se može nagraditi kvalitetne kadrove, uvesti za neke službe 'bonuse za uspjeh' i omogućiti nagrade te dovođenje najkvalitetnijih kadrova

SUBVENCIJE I JAMSTVA
Stanje: Dug škverova

Subvencije u 2014. godini veće su 698 milijuna kuna, a ukupno iznose 6,7 milijardi kuna. Najveće su pomoći poljoprivredi, Hrvatskim željeznicama i brodogradnji

REFORME:

* Uvesti horizontalne subvencije umjesto vertikalnih

* Odrediti subvencije prema prinosima, a ne prema hektarima površine

 * Državna jamstva davati samo za investicije, a ne za prekomjerno zaduživanje državnih tvrtki

MJERE: 

* Uložiti u popularizaciju korištenja programa EU za poticanje malog i srednjeg poduzetništva

* Omogućiti lokalnim jedinicama da podižu kredite kojima bi premostili financiranje za projekte EU

* Platiti konzultante javnim tvrtkama za projekte EU

>> Otkrivamo koliko su Hrvati spremni na odricanja za spas države!

>> Emil Tedeschi: Građani bi na izborima podržali bolne mjere

>> Linić: Porez na imovinu rezerva mi je za 2014.; HNS: Ništa od toga!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije