Ton glasa i način govora potpuno je nespojiv s fizičkom pojavom Peđe Grbina, SDP-ova zastupnika i šefa saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Taj istarski gorostas govori tiho, smireno i odmjereno. Brani svoje stavove, ali i uvažava političke suparnike.
:: Koliko ste visoki?
2,10 m.
:: U Saboru, vidim, ne možete proći ni kroz jedna vrata a da ne sagnete glavu.
Srećom, u 19. stoljeću radili su zgrade s nešto višim štokovima pa je ugodno prolaziti.
:: Je li vam visina u životu otegotna okolnost ili možda prednost?
Kako za što. Na koncertima sigurno imam najbolji pregled, ali kad trebam kupiti krevet ili odjeću, onda je veselje.
:: S obzirom na područje kojim se bavite, imate li ambiciju postati novi Šeks?
Definirajte prvo što je Šeks?
:: Šeks je vješt čovjek, dobar poznavatelj Ustava i zakona. Iako je vaš politički suparnik, morate mu priznati da suvereno vlada pravnim pitanjima.
Vladimir Šeks je, barem u ovih godinu i pol dana što s njim surađujem u odboru, korektan kolega. Ne znam kakav je bio prije, jer ga nisam poznavao. Ne slažem se s njim u puno stvari, ali naša suradnja je u granicama korektnosti što se za druge hadezeovce ne može reći.
:: Korektniji je od ostalih hadezeovaca?
U zadnjih godinu i pol dana što sam u Saboru, da.
:: Voljeli ga ili ne, Šeksa uvažavaju. Dok za vas u pravosudnim krugovima govore da nastupate s pozicije moći, a ne pravnog stručnjaka. Posebno kada je riječ o referendumu o unošenju definicije braka u Ustav.
Ako iznošenje vlastitog stava i nenametanje tog stava bilo kome drugome znači nastupati s pozicije moći, onda super. Ja sam samo iskreno rekao koji je moj stav o referendumu i kako vidim određene odredbe. Ali ne odričem nikome pravo da ima svoje mišljenje, kao što to rade oni koji kažu da ja nastupam s pozicije političke moći.
:: Ako se želi ignorirati tih 700.000 potpisa, onda je teško drukčije zaključiti. Bez obzira što mislimo o toj inicijativi.
A kad sam rekao da ću ignorirati te potpise?
:: Rekli ste da ste protiv referenduma, a ipak ste predsjednik saborskog Odbora za Ustav.
Jesam i iznio sam svoje razloge zašto to mislim. Imao sam prilike proučiti kako to funkcionira u ostalim zemljama Europe i zbog ovog referenduma i zato što me to osobno zanima. U onim zemljama u kojima postoji referendum i građanska inicijativa, uvijek su propisane teme o kojima se referendum ne može raspisati. I ljudska prava uvijek su dio tih tema. To što ja tvrdim poznato je u državama Europe, čak i Švicarska ima teme o kojima nije dopušten referendum.
:: U Obiteljskom zakonu, s druge strane, nije se ništa mijenjalo da se pojačaju prava seksualnih manjina.
Zato je ustavotvorac tu mogućnost ostavio otvorenom da se određenoj manjini u jednom trenutku mogu dati veća prava nego što ih ima. Ako pogledate, ne samo pitanje koje je na referendumskoj inicijativi postavljeno, nego ono što je istaknuto na web stranici te udruge, cilj je da se spriječi i donošenje Zakon o životnom partnerstvu.
:: Protiv ste toga da se u Ustav ugradi da je brak zajednica muškarca i žene, ali ni sam zakon neće omogućiti brak, nego registrirano, odnosno životno partnerstvo?
Nije odlučno da li sam protiv ove inicijative, nego to što sam protiv toga da se referendumom ograničavaju prava manjina. A po Zakonu o životnom partnerstvu, koji je u pripremi, to će po svemu biti brak osim po imenu, dakle zvat će se životno partnerstvo. Ministar Bauk je rekao da se Zakonom neće predvidjeti posvajanje djece u homoseksualnim vezama, što je nešto za što naše društvo još nije spremno pa ne treba lomiti preko koljena. Postoji odredba Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava koja kaže da svaki muškarac i žena u dobi za sklapanje braka imaju pravo na sklapanje braka u skladu s nacionalnim zakonodavstvima. Europski je sud 1986. godine, kada je odlučivao o pravu transrodne osobe da sklopi brak s osobom koja je bila spola kojeg je bila ta transrodna osoba prije promjene spola, rekao da to ne bi bilo dopušteno. No, 2002. godine je rekao da je to dopušteno, razlog; izmijenjene društvene okolnosti. Smatram da će i pitanje posvajanja djece homoseksualnih parova kad-tad doći na red.
:: U društvu u kakvom živimo, djeca koju bi posvojili homoseksualni parovi, nažalost, vjerojatno ne bi bila prihvaćena. Društvo mora sazreti za takvo što.
A, gledajte, kako je u nekim sredinama djeci koja su romske pripadnosti? Ja sam kao dijete nosio naočale i to je nekome predstavljalo problem, bio sam u prvom razredu, a onom u osmom to je bio dovoljan motiv za maltretiranje. Djeca će svoj razlog naći. Ako im taj par pruži ljubav, usadi društvene vrijednosti, da vole druge ljude, kakav je problem da žive s homoseksualnim parom?
:: Idući utorak je sjednica Odbora za Ustav. Što će se događati u vezi s inicijativom za referendum?
Predložit ću odluku da se provjere prikupljeni potpisi, nakon toga to treba usvojiti Sabor i onda se kutije upućuju u Ministarstvo uprave.
:: Što je nakon toga? Idu li izmjene zakona da se spriječi referendum?
Ide rasprava, među ostalim i u koaliciji, koji koraci će se poduzeti. Ono što Odbor može napraviti, kada dobije potvrdu da je prikupljen dovoljan broj potpisa, a vjerojatno će je dobiti, jest predložiti ili da se pristupi referendumu ili da se tome ne pristupi.
:: Da li po sadašnjem zakonu, ako su potpisi valjani i ima ih dovoljno, postoji mogućnost da se na referendum ipak ne ide ili su za to potrebne izmjene zakona?
Hrvatska nema izričite odredbe koja bi isključivala ustavni referendum o bilo kojoj temi. Ja smatram da mogućnost za to proizlazi iz članka 3. Ustava koji služi kao temelj za tumačenje Ustava. A taj članak, među ostalim, govori o jednakosti svih ljudi.
:: Hoće li se vladajuća koalicija pozivati na članak 3. u osporavanju tog referenduma?
Govorim u svoje ime, ne u ime koalicije.
:: A volja 700.000 ljudi koji žele referendum?
Nedavno je Ustavni sud u jednoj odluci citirao Europski sud za zaštitu ljudskih prava i rekao da demokracija nije apsolutno pravo većine da manjini nameće svoju odluku. Demokracija znači i zaštitu prava manjina.
:: Izazvali ste reakciju 12 profesora ustavnog prava zbog protivljenja referendumu.
Jesam. Izjasnili su se i uputili dopis, s nekima od njih sam i osobno razgovarao.
:: Ne zabrinjava vas da 12 stručnjaka, neovisnih o politici, smatra nedopustivim da se osporava pravo na ustavni referendum?
Ne odričem im pravo da Ustav tumače na taj način.
:: Hoćete li za 10-15 godina, kada se osvrnete unatrag, biti zadovoljni ovim sada postupcima?
Kada govorim o ljudskim pravima, posebice o pravima manjina, ne nastupam kao SDP-ovac nego kao Peđa Grbin i govorim ono što mislim. Što god netko mislio o tome.
:: Iz kakve obitelji potječete?
Otac radi u općini, majka u Croatia osiguranju. Visoko su obrazovani i podržavaju me u mojim stavovima i o referendumu i u zaštiti prava seksualnih manjima. Mislim da bih imao problema s obitelji da zastupam druga stajališta. Ako referendum bude raspisan, sada otvoreno kažem da ću izaći na njega i glasati protiv toga da takva odredba uđe u Ustav.
:: Idemo na "lex Perković". Čak i HNS, SDP-ov koalicijski partner, sada izražava sumnju u taj zakon i pita se dokad će opstati. A iz Europe, od zastupnika CDU-a, primjerice Gunthera Kirchbauma, stižu već kritike da smo izigrali Njemačku takvim zakonom?
Ne vidim da smo izigrali bilo koga. Unutar dopuštenih okvira zauzeli smo stav. Ako je EU zajednica ravnopravnih članica, ako sve imaju ista prava, zašto bi onda Austrija imala pravo ugraditi određene ograde kao i Francuska, Italija, Luksemburg iz kojeg potječe povjerenica EK-a za pravosuđe?
:: Ali zašto smo mi to napravili u zadnji tren, nakon što je Njemačka ratificirala sporazum?
Činjenica je da su se neke stvari možda radile prekasno. Ja to ne mogu sporiti, nezadovoljan sam i zato što smo u zadnjih nekoliko tjedana donosili hrpu zakona...
:: Ali to nije bilo koji zakon, nego zakon koji je otvorio veliku polemiku i stvara nam problem s EU.
To je jedan od zakona koji je objektivno za hrvatske građane manje važan od zakona o zdravstvenom osiguranju. U radnoj skupini koja je pripremala ovaj zakon bili su predstavnici MUP-a, koji su uspješno počeli s primjenom europskog uhidbenog naloga, DORH-a i predstavnici sudstva, i oni su predložili ovakva rješenja. Dva su racija; prvi je čisto tehnički jer bi bilo previše posla za njih, a drugi je zaštita određenih skupina hrvatskih branitelja zbog kaznenih prijava iz Domovinskog rata. Hoće li ta odredba ostati, dakle da se ne izručuje za djela počinjena prije 2002. godine, ovisit će dijelom i o razgovorima koji će se voditi s EK-om. Mi smatramo da imamo pravo na tu ogradu, a u okvirnoj odluci Vijeća piše da se ta rezerva može staviti u zakon. Nikada nismo rekli da je nećemo iskoristiti. Kao Vlada koja je dobila mandat građana imamo pravo zauzeti vlastiti stav.
:: King Kong kojeg je Milanović najavio da će biti istjeran, možete li pretpostaviti tko ili što bi to moglo biti?
To je metaforički rečeno. Nikome nije cilj štititi ni Perkovića ni bilo kojeg ubojicu iz razdoblja jugoslavenske komunističke vladavine.
:: Ali Perkovića traži Njemačka, većina je donijela zakon koji priječi njegovo izručenje, a u Hrvatskoj ga nitko ne progoni pa se može samo steći dojam da je zaštićen.
Mi ćemo stvoriti uvjete da se i njega i sve ostale može progoniti i u Hrvatskoj.
:: Bez obzira na zastaru?
Čuli ste što je premijer govorio prošli tjedan. O promjenama u našem zakonodavnom sustavu koje će dovesti do toga da oni koji su činili politički motivirana kaznena djela pod okriljem nekog sustava neće moći reći: tko je jamio, jamio je.
:: Premijer je jako najavljivao te izmjene Ustava, dakle o nezastarijevanju politički motiviranih zločina, ali vaši koalicijski partneri vas u tome ne podržavaju. Vesna Pusić je to javno rekla.
U medijima sam čuo da je gospođa Pusić izjavila da podržava nezastarijevanje za ta djela, ali da treba razgovarati o modalitetu. A ni od HDZ-a ni od HDSSB-a nisam čuo protivljenje.
:: Ovo bi mogla biti jedinstvena prilika da neki zakon zajedničkim snagama usvoje SDP i HDZ, pa i HDSSB!
Ne slažem se, gospođa Pusić je govorila da podržava inicijativu, ali da treba razgovarati o načinu.
:: Da, ne želi izmjene Ustava, nego zakona.
Ja smatram da se takva promjena ne može napraviti kroz zakon. Njenu izjavu smatram pozitivnom uoči konzultacija u koaliciji o toj temi.
:: Običan čovjek je stekao dojam da i bivša i sadašnja vlast štite Perkovića, nekadašnjeg šefa vojno-obavještajne službe?
Ne vidim kako ga ova vlast štiti.
:: Kada ste se učlanili u SDP?
Bilo je to 1998. godine, sa 19 godina.
:: Zašto se Istrajan učlanio u SDP, a ne IDS?
Iz logičnog razloga, i tada i danas SDP sam vidio kao stranku koja i Istri i cijeloj Hrvatskoj može osigurati kvalitetan razvoj.
:: Što vam se IDS zamjerio?
Zamjerio mi se jer njihova vizija staje na Učki.
:: Čisti regionalizam?
Da, a tako se ne može razmišljati.
:: Istovremeno je IDS vaš koalicijski partner na nacionalnoj razini. Nije li apsurdan odnos SDP-a i IDS-a?
Da je lako shvatljiv nekome sa strane, nije. SDP sam odabrao jer se s tom strankom slažem u većini slučajeva, a ako ti trebaju koalicijski partneri, onda između IDS-a i HDZ-a nemam nikakvih dvojbi. S kolegama iz IDS-a se ne slažem oko nekih konkretnih stvari, ali možemo razgovarati i sučeliti svoje stavove i potom se dogovoriti.
:: Kakav je odnos SDP-a i IDS-a govori i to da je pulski SDP zatražio smjenu šefa Hrvatskih cesta, IDS-ovca Ede Kosa?
Nismo zatražili smjenu, nego je povjerenik pulskog SDP-a jasno pitao gradonačelnika Pule i župana, dakle ideesovce, hoće li tražiti njegovu smjenu. Naime, tijekom kampanje za lokalne izbore u Puli Grad Pula je imao plakate na kojima je pisalo "Gradimo kružni tok", a to radi HC, državna firma, državnim novcem. Rotor treba napraviti, ali kada su se pojavili problemi s gradnjom, ti su plakati nestali, a SDP-ova ministra prometa se počelo prozivati za kašnjenje!
:: Izjašnjavate se kao Istrijan ili kao Hrvat?
Izbjegavam unutar RH nacionalno se izjašnjavati, kad sam izvan Hrvatske nemam nikakvih dvojbi da sam Hrvat.
:: Zašto?
Unutar RH sam građanin RH s pravima i obvezama koje imaju svi i ne želim podjele. Izvan Hrvatske s posebnim guštom kažem da sam Hrvat, kad negdje svira hrvatska himna, ja je uvijek pjevam. Kad je prilikom svečanosti ulaska u EU počela himna, priznajem da su mi krenule suze. Ali u Hrvatskoj nemam potrebu naglašavati svoju nacionalnost.
:: Jeste li nakon lokalnih izbora zadovoljni time kako SDP stoji u Istri?
Volio bih da smo prošli bolje, ali zadovoljan sam onime što smo postigli.
:: Zašto se iz Zagreba odlučivalo o raspuštanju pulskog i istarskog SDP-a, nametalo Kajina za kandidata za župana. Sve su to bile osobne odluke šefa SDP-a Milanovića?
Kajin nije nametnut za župana, izabran je na sastanku svih šefova gradskih i općinskih organizacija SDP-a. Mogli smo donijeti odluku i da to ne bude Kajin, ali nam je u tom trenutku jamčio bolji rezultat.
:: Uvažavate li Jakovčića, kakvim ga smatrate?
Smatram da se i te kako okoristio svojim položajem, smatram ga osobom koja je za Istru trebala napraviti puno više, a puno manje za svoj džep. Ne možete biti župan i istovremeno se upuštati u poduzetničke vode s privatnom kompanijom.
:: Ali nacionalno ste u koaliciji s nekim koga gotovo optužujete za korupciju?
Nisam za korupciju, nego za sukob interesa.
:: Ali kažete da je radio za svoj džep?
Apsolutno, raditi za svoj džep znači da imaš paralelku uz posao političara. Odite u Pulu i pitajte u županiji koliko se Jakovčić zadnjih godina pojavljivao na svom radnom mjestu.
:: Pa koliko?
Naišao bi, po potrebi. Ako i toliko.
:: A Istrijani opet biraju IDS?
IDS živi na staroj slavi. Oni su zaista devedesetih godina bili rock'n'roll hrvatske politike. Apsolutno. Govorili su o onome o čemu su drugi šutjeli. Bili su uz SDP avangarda, a nekad su i prednjačili pred SDP-om i bili hrabriji. Ali to je bilo tada, a poslije su se počele događati Barbarige, pa selo Sv. Juraj, pa Gineta...
