Na premijeri dokumentarnog filma o njegovu životu, glasoviti fizičar Stephen Hawking kazao je kako čvrsto vjeruje da mozak može funkcionirati odvojeno od tijela kojem je pripadao.
– Mozak je poput programa koji se nalazi u našem umu, pa mislim da je teoretski moguće prekopirati mozak na kompjutor što će omogućiti jedan oblik života nakon smrti. Trenutačno ne postoji kompjutor pomoću kojeg bi se takvo što moglo učiniti, ali to nije nemoguće. Mislim da je “klasični” život nakon smrti bajka za ljude koji s e užasavaju mraka”, kazao je Hawking.
Dokumentarni film prikazan je prvi put upravo u godini kada izlazi i Hawkingova autobiografija “Stephen Hawking: Moja kratka povijest”. On je uoči prikazivanja filma kazao kako već pedeset godina živi s prijetnjom da će prerano umrijeti.
- Upravo zbog toga mrzim kada se uzalud gubi vrijeme, istaknuo je Hawking.
Radnja filma počinje s djetinjstvom o kojem priča njegova sestra Mary, govori o njegovim studentskim danima, o tome kako je saznao za bolest. O kasnijem razdoblju priča njegova prva supruga Jane s kojom ima troje djece. Ona je progovorila o tome u kojoj je mjeri bilo teško brinuti se o troje djece i o suprugu koji je vremenom postajao sve manje pokretan. Trenutak kada su u kuću došle profesionalne njegovateljice opisuje kao početak razdoblja u kojem su izgubili svoju privatnost, što je dovelo i uzrokovalo do raspada braka.
Njegova druga supruga Elaine Mason, prije braka bila je njegova njegovateljica. Ona se ne pojavljuje u filmu i, a Hawking o njoj govori vrlo malo.
Hawking je i na premijeri filma o sebi govorio uz pomoću kompjutora kojim upravlja treptajima oka i pokretima mišića lica.
>>Roboti-ubojice ili cyber teroristi: Što će prije uništiti svijet
