Da nema troškova za kamate, Hrvatska bi bila negdje oko nule ili primarnog suficita, započeo je svoje izlaganje premijer Zoran Milanović predstavljajući u Hrvatskom saboru prijedlog državnog proračuna RH za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015.
– Međutim, troškova za kamate ima. Bilo ih je i prije, a sada su još narasli dodatno. Narasli su otprilike za onaj iznos koji nam je sporan u masi plaća. Ali to je realnost i imamo problem. Taj se problem svodi na sljedeće: trošimo više nego što stvaramo. Kada to radi obitelj, završi u bankrotu figurativno, ubuduće i pravno. Kada to radi tvrtka, kada to radi trgovačko društvo, završi u stečaju, odnosno u likvidaciji. Kada to radi država i državne financije, onda ne završava tako lako u stečaju i pred time se dugo zatvaraju oči. Ali na kraju, kad dođe na naplatu, posljedice su i gore od stečaja i to danas vidimo u nekim europskim državama koje su zadnjih 20 godina, a najviše zadnjih 10 godina od uvođenja eura naprosto trošile znatno više nego što su imale. Navikle su se na određeni standard, uzimale su ga zdravo za gotovo i to se promijenilo – tvrdi Milanović te dodaje kako je Vlada u proračunu za 2012. godinu imala ambicije ići u određene promjene, posebice kod ukupne mase plaća za koju smatraju da je prevelika, no u tome nisu bili naročito uspješni jer je Hrvatska pravna država i postoje sklopljene ugovorne obveze.
– U 2012. godini, sad nakon ovog rebalansa, očito je da smo prebacili u potrošnji iako je to bio dosad prvi proračun koji je realno bio niži. Ali smo podcijenili prihode proračuna. Dakle, uprihodovali smo više nego što smo najavili početkom godine. No rasli su i troškovi i bilo ih je jako teško zaustaviti. Mi smo okvirno milijardu i pol kuna skupili, prikupili, ako hoćete, uzeli od građana i gospodarstva više nego što je bilo u planu. Bez pritiska nema rezultata, pritiska na samoga sebe, pritiska na partnera, ali pritiska koji je konstruktivan – objašnjava premijer tvrdeći kako nas s druge strane troškovi pritišću i u 2013. godini rastu troškovi za kamate, brodogradnju...
Spasit će brodogradnju
– Na nama je da riješimo probleme, i to u vrlo kratkom roku, koje prethodnih 20 godina nitko nije ozbiljno htio riješiti od straha. Iz političkog straha da se nekome ne zamjeri. Mi ćemo se očito morati zamjeriti, ali manje nego što smo mislili. Kako stvari sada stoje, vjerojatno ćemo uspjeti u ovoj fazi spasiti brodogradnju, vjerojatno – smatra Milanović te dodaje kako Hrvatska kao zemlja uopće nije loša s obzirom na to koliko nas radi.
– S obzirom na mali postotak zaposlenih, mi stvaramo relativno viši društveni proizvod nego neke susjedne države gdje veći postotak ljudi radi. Dakle, po čovjeku smo produktivniji. Ali to, naravno, nije nikakav rezultat, odnosno nikakav razlog za sreću. Ljudi ne rade – nastavlja premijer. U 2013. godini Vlada prognozira rast od 1,8%, dok je u 2012. godini prognozirala rast od 0,8% i pogriješila, kao i najveći dio Europe, pravda se Milanović te dodaje kako će sljedeća godina biti teška godina u Europi, a čitava južna Europa padat će u gospodarskom rastu.
– Dakle, mi smo trenutačno tu negdje oko nule u odnosu na ostale koji su u minusu. A o tim ostalima ovisimo, i u izvozu, i u turizmu, i u većini naših drugih djelatnosti. Njemačko gospodarstvo zbog utjecaja eurozone stagnira. Dakle, i njih je to zahvatilo. Mali smo, žilavi, vitalni, imamo turizam koji nam spašava platnu bilancu, da ga nemamo, bilo bi nam puno teže i imamo u sljedećoj godini nakon godinu dana pripreme ozbiljne planove za investicije u javnom sektoru u iznosu do 4 milijarde kuna. Ali to neće biti dovoljno jer bez privatnog sektora, bez privatne inicijative, bez oslobođenja te kreativne energije među ljudima Hrvatska neće imati gospodarski rast – objašnjava predsjednik Vlade koji od svih očekuje strpljenje. Vlada će čuvati radna mjesta, javni sektor, plaće i kompetitivnosti jer "ne želi da za 5 godina dolaze, kao što danas dolaze u Rumunjsku, skauti iz Njemačke i Austrije i odvode 50% školovanih liječnika koji su školovani o trošku hrvatske države i poreznih obveznika.
– Mi ćemo u sljedećih 7 godina u višegodišnjem financijskom okviru fiksno uplatiti u proračun EU 4 milijarde eura. Možemo dobiti natrag 11,5 milijardi, ali to nam nije zajamčeno, to će ovisiti o našoj sposobnosti i o našim kapacitetima da se za taj novac izborimo – zaključio je Zoran Milanović obećavši da će iduće godine pristup izradi proračuna biti drukčiji, teži, stroži i naporniji za one koji će ga raditi.
Bitka za investicije
Ministar financija Slavko Linić objasnio je da je 2013. godina godina bitke za investicije, očuvanje radnih mjesta i zapošljavanje novih. Kada se govori o 2014. i 2015. godini, Vlada očekuje veću ekspanziju u izvozu, odnosno bitka za konkurentnost smanjivanjem poreznog opterećivanja, držanjem dovoljno niske cijene kapitala, osiguravanjem dovoljno sredstava za gospodarsku aktivnost da bismo na novom tržištu od 1. srpnja mogli biti konkurentni.
– Kada govorimo o proračunu, PDV se bitno mijenja za 2013.godinu u svojoj strukturi, smanjujemo PDV na ugostiteljske usluge ili usluge pružanja hrane i pića sa 25% na 10%, sve zato da ojačamo turističku ponudu i da ta turistička ponuda ne bude samo u turističkoj sezoni nego i izvan sezone i da Hrvatska postane cjelogodišnja destinacija. Nulta stopa PDV-a povećana je na 5% jer su to bile preuzete obveze, a pojačat će se i disciplina u dijelu gotovinskog plaćanja.
– Očekujemo da će ove promjene osigurati oko 1,2 milijarde, a konsolidacija hrvatskog gospodarstva, održavanje proizvodnje i jačanje investicija da će doprinijeti oko 1,7 milijardi. Trošarine su za iduću godinu imale znatnijih promjena zato što smo se morali uskladiti s klauzulama ispregovaranih poglavlja tako da su trošarine kompletno usklađene s direktivama EU i očekujemo prihod od oko 1,3 milijarde – objašnjava ministar financija te dodaje kako su rashodi državnog proračuna opterećenje za Vladu.
– Najveći problem za Vladu, za koji smo smatrali da nije problem nego izazov, jest kako u biti upravljati rashodima. Dug države iznosi 170 milijardi, ali do kraja godine će se povećati. Svjesni smo toga da ukupan dug raste, a to znači opasnost od rasta kamata. Prema tome, za Vladu u 2013. godini bilo je važno kako sastaviti rashodovnu stranu proračuna kad već imate zadano dvije dodatne milijarde za kamatu, da imate 1,7 milijardi doprinosa za Europsku uniju i da ugovori o prodaji brodogradilišta nose izdatke za iduću godinu u restrukturiranju brodogradilištima s novim vlasnicima od oko 900 milijuna. I predloženu rashodovnu stranu sa svim ograničenjima ipak smo uspjeli sastaviti čuvajući ono osnovno da nam ne dolazi do eksplozije proračuna iako vidimo da rashodovna strana raste za više od 4 milijarde kuna – računa Linić te dodaje kako se na rashodovnoj strani može primijetiti da je kamata za iduću godinu oko 9 i pol milijardi, a na ukupni deficit od 10,9 milijardi, "što znači enormna količina našeg deficita otpada na kamatu".
– Izazov će biti kako smanjiti tu kamatu, kako jednostavno vratiti otplatu kamata ili plaćanje kamata u prihode, a ne na deficite. Deficit znači da mi u ovom trenutku kamatu plaćamo iz zaduženja. Prema tome, ne da ne vraćamo naše dugove, ne vraćamo ni kamatu – nastavlja ministar financija dodajući kako zbog svega ovoga Vlada mora štedjeti i da se ta štednja odnosi na dio plaća za javni državni sektor u onom dijelu gdje se može odreći nekih dodataka, da pokaže da smo odgovorni prema svojim investitorima i kreditorima.
– Potrebno je naznačiti da nismo dirali mirovinski sustav iako su tu najveći problemi koji će za Vladu biti izazov u idućim godinama, a to je da mirovine iznose oko 35 milijardi, a da iz doprinosa osiguravamo samo 16 milijardi. Prema tome, ni polovicu iznosa iz doprinosa se ne osigurava. Ostali smo na istim doprinosima, ali je to razlog zašto nam je PDV 25%. I ovako suženim mogućnostima rashodovne strane opet smo osigurali više od 700 milijuna kuna za HBOR, za banku koja nam može poslužiti u financijskoj konsolidaciji privatnog sektora zato što je moguće da država i Vlada kroz tu banku utječe na restrukturiranje, na njihovu investicijsku aktivnost – objašnjava Linić te se osvrće i na činjenicu da proračunski manjak ostaje na 3,1% BDP-a uz naznaku da proračunski manjak raste samo u Hrvatskim cestama i Hrvatskim vodama jer tu žele održati visok stupanj investicija.
Proračun usmjeren na poreznu stranu
Klub zastupnika HDZ-a neće podržati prijedlog proračuna za 2013. godinu, najavila je Martina Dalić te primijetila kako proračun mijenja smjer fiskalne politike, donosi proširivanje fiskalnih neravnoteža, proširivanje deficita, rast potrebe za zaduživanjem.
– Umjesto da se proračun usmjeri na rashode, na pokretanje strukturnih reformi koje bi trajno uklonile pritiske, na rast rashoda u nekim bitnim kategorijama, ekonomska se politika usmjerila na poreznu stranu. Ostvareni su jednokratni učinci u snižavanju deficita u 2012., ali ti se učinci ne mogu trajno održati. Ne mogu se trajno održati jer je cjelogodišnje udaranje u porezne bubnjeve pridonijelo snažnijem padu ekonomske aktivnosti nego što bi to bilo potrebno i nego što bi to nalagale loše prilike u Europi – tvrdi Dalić te dodaje kako se propustilo stvoriti prostor u koji bi se mogli uklopiti novi rashodi za koje se znalo da dolaze – rashodi vezani uz transfer EU, sufinanciranje europskih projekata.
– Međutim, ova je strateška prilika propuštena, makar za sada, i stoga imamo proračun u kojem raste deficit, u kojem rastu rashodi za nemale 4,2 milijarde u proračunu i sveukupno 5 kad se dodaju izvanproračunski fondovi, a i da bi se to održalo, potrebno je smanjivanje mase plaća od 2,5 milijarde ili nešto više od 8% – tvrdi bivša ministrica financija koja se pita kako će se smanjivati masa plaća, hoće li se to napraviti snižavanjem koeficijenata.
– Ali zar nije došlo vrijeme da se sustav nagrađivanja radikalno promijeni, da se jednostavno kaže ovu masu plaća ne možemo nositi. Pa zar nije vrijeme da pristupimo izgradnji novog sustava nagrađivanja, ugradimo u njega mehanizme koji će vrednovati rad, zalaganje, odgovornost, a kažnjavati nerad. Iduća je godina na vratima pa, ako se masa plaća provede linearnim snižavanjem koeficijenata, što će se dogoditi? Bit će ušteda financijska, ali najbolji će otići pa ćemo se onda čuditi zašto je administracija spora, zašto su administrativne barijere visoke, zašto su učitelji nezainteresirani – smatra Dalić. Premijer Zoran Milanović podsjetio je da je 2009. godine potpisan ugovor sa sindikatima o usklađivanju plaća koji stupa na snagu 1. 1. 2013.
– Dakle, u godini pada od 6% netko je preuzeo tu obvezu. Ozbiljni dečki. 2011. u 12 mjesecu arbitraža je to osnažila i to sad stupa na snagu. Što da radimo s tim u svjetlu priče o fiskalnom pravilu? Imate savjet? Tko treba ovdje ispast loš dečko prema sindikatima? To je u najmanju ruku nesmotreno ponašanje. To su činjenice. I ne može biti tim gore po činjenicama – tvrdi Milanović te dodaje kako investicija u javnom sektoru nema jer ih prethodna vlada nije pripremila. Preuzimane su obaveze prema javnom sektoru i prema sindikatima, a to nas sljedeće godine treba koštati milijardu i 600 milijuna kuna, objašnjava premijer.
Proračun neprihvatljiv za HDSSB
Predloženi proračun neprihvatljiv je za HDSSB, kako zbog odnosa prema interesima Slavonije i Baranje, tako i prema općim, nacionalnim interesima, tvrdi Dinko Burić.
- U zadnja dva proračuna, ovogodišnjim i ovim predloženim, poljoprivredi kao strateškoj grani Slavonije i Baranje uzima se milijardu kuna, zbog čega u HDSSB-u sumnjamo da se sustavno uništava slavonsko selo i poljoprivreda. Srezati poljoprivredu za više od milijardu kuna to Slavoniji i Baranji nanosi se šteta kao svim elementarnim nepogodama zajedno – kaže Burić te dodaje kako će zbog toga ministar poljoprivrede ostati upamćen kao "grobar slavonske poljoprivrede i slavonskog sela".
>>'Ovim proračunom prestaje praksa trošenja iznad mogućnosti'
kada bi se provela nostrifikacija bilo kojeg političara, shvatili biste da su svi sa sređenim diplomama, a ako nisu, svejedno su apsolutno nepotrebne