Hrvati za dnevne potrebe za hranom moraju raditi čak triput više od Austrijanaca i Nijemaca! Hrvat da bi zadovoljio osnovne potrebe svoje obitelji za hranu u prosjeku mora raditi 183,4 minute, a Nijemac i Austrijanac samo 66, odnosno 67 minuta.
Skuplje jedu samo Mađari
Hrvatska sindikalna košarica za prosječnu četveročlanu obitelj mjesečno iznosi 6800 kuna, od čega na hranu otpada 40 posto. Dakle, za osnovnu prehrambenu košaricu prosječna obitelj u Hrvatskoj svaki dan treba izdvojiti 89,5 kuna. Za 89,5 kuna, po najpovoljnijim cijenama na tržištu, u Hrvatskoj se može kupiti primjerice kilogram kruha, litra svježeg mlijeka, kilogram krumpira, pola kilograma pilećeg filea, 250 grama maslaca, dvije boce od pola litre piva, coca-cola od 2 litre i kilogram naranči. Usporedili smo koliko ti artikli stoje u zemljama našega okruženja koje su članice EU – Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Italiji i dodali smo Njemačku, državu u koju bi se Hrvati najradije odselili u potrazi za poslom. U Sloveniji naša košarica od 89,5 kuna košta 85 kuna, u Mađarskoj 64 kune, u Austriji 83,5, Italiji 88,5 a u Njemačkoj 76 kuna. Ako te cijene povežemo s prosječnom plaćom, vidjet ćemo kolika je stvarna kupovna moć Hrvata što se tiče hrane.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 5447 kuna (717 eura). Ako to rasporedimo na cijeli mjesec, dobijemo da prosječan hrvatski radnik svaki dan na raspolaganju ima 23,6 eura, a za hranu mora dati najmanje 11,8 eura – dakle, točno 50 posto! Nijemci i Austrijanci pak za osnovnu košaricu hrane moraju dati samo 19 posto svoje plaće. Hrvatima hrana "pojede" pola plaće, a Austrijancima i Nijemcima ni petinu. Slovenci za hranu moraju dati trećinu plaće, a Talijani točno četvrtinu. Iako je hrana uvjerljivo najjeftinija u Mađarskoj, kada se u obzir uzme njihova zarada, ispada da jedino oni jedu skuplju hranu od Hrvata. Mađari za hranu daju 51 posto plaće.
Stvarna kupovna moć
Ako se pak promatraju radni sati – 22 dana mjesečno po osam sati – dobije se prosječna satnica. Hrvat u prosjeku po satu zaradi 4 eura neto, Slovenac 5,5 eura, Mađar 2,8, Nijemac 9,1, Austrijanac 9,7 eura. Dakle, Hrvat za jedan sat zaradi tek trećinu prehrambene košarice, a Nijemac i Austrijanac gotovo cijelu, dok Slovenci u 60 minuta rada zarade dovoljno za pola dnevnih prehrambenih potreba četveročlane obitelji.
– Odnos plaće i cijena hrane pokazuje realni dohodak. Kod nas je hrana skuplja nego u okruženju zbog male ekonomije obujma i precijenjenog tečaja kune koji destimulira domaću proizvodnju – komentirao je analitičar Ljubo Jurčić.
>>Evo koliko se hrane u različitim državama može kupiti za 5 dolara!
