U Hrvatskoj žive 32.302 nepismene osobe starije od 10 godina, odnosno stopa nepismenosti iznosi 0,8 posto. Nepismeno je 6735 muškaraca i 25.567 žena, rezultati su popisa stanovništva provedenog 2011. godine, a predstavljeni jučer u Državnom zavodu za statistiku.
Najviše diploma u Zagrebu
No kada od tog broja oduzmemo žene starije od 70 godina, broj nepismenih smanjuje se za više od pola (za 18.100) pa stopa nepismenosti bez njih iznosi samo 0,3 posto.
Stopa nepismenosti drastično se smanjuje još od 1953. godine kada je iznosila visokih 16,3 posto, a samo u posljednjih deset godina smanjila se za više od pola. Drugim riječima, nepismenost u Hrvatskoj praktički će biti iskorijenjena nakon što s ovog svijeta ode generacija žena rođenih prije Drugog svjetskog rata među kojima ima uvjerljivo najviše nepismenih.
– Nepismenost u mlađih generacija gotovo je isključivo posljedica zdravstvenih ili mentalnih poteškoća – kažu u DZS-u.
Osim pismenosti, u posljednjih pola stoljeća drastično se povećava i udio visokoobrazovanih kojih je prema popisu iz 2011. respektabilnih 16,4 posto. Očekivano, postotak visokoobrazovanih najveći je u građanki i građana starih između 25 i 29 godina.
Dok su prije pola stoljeća muškarci činili čak 75 posto visokoobrazovanih, danas je trend potpuno drukčiji. Udio visoko obrazovanih žena u ukupnoj populaciji prvi je put prešao udio visokoobrazovanih muškaraca 2011. godine – 16,7 naspram 16 posto, a žene će u idućim godinama svoju prednost znatno povećati.
U akademskoj godini 2011./2012. na svim hrvatskim fakultetima studirale su 86.763 žene i (samo) 66.094 muškarca, a 2011. godine na našim visokim učilištima diplomirale su 21.354 žene i 15.134 muškarca.
Udio visokoobrazovanih u stanovništvu starom 15 i više godina najmanji je u Virovitičko-podravskoj županiji (8,24 posto), a daleko najviši u Gradu Zagrebu – 28,98 posto.
No to ne znači da su Zagrepčani pametniji ili uporniji od ostalih, već je to, kako tvrde u Državnom zavodu za statistiku, očekivan rezultat s obzirom na to da je Zagreb administrativno, financijsko i gospodarsko središte zemlje.
S obzirom na trendove, trebat će nam još desetljeće ili dva da uhvatimo priključak s većinom zemalja Europske unije. Prosječan udio visokoobrazovanih osoba u dobnoj skupini od 25 do 64 godine u Europskoj uniji iznosi 28,8 posto, dok se Hrvatska sa 20,4 posto smjestila između Mađarske (21,1 posto) i Austrije (19,3 posto). Najslabija je Italija sa 14,9 posto, a najbolja je Finska sa stopom od vrlo visokih 39,3 posto.
U stanovništvu starom 10 i više godina stopa informatičke pismenosti iznosi 57,4 posto – toliko ih je, naime, popisivačima reklo da se znaju koristiti internetom (61 posto muškaraca i 54,2 posto žena).
Dok informatička pismenost u mladih iznosi oko 95 posto, neugodno iznenađuje podatak da se samo 48,7 posto stanovnika u dobi između 50 i 54 godine zna služiti internetom te da se njih samo 42,7 posto zna služiti elektroničkom poštom.
Uvjerljivo je najpopularnije muško ime Ivan; tako se zove čak 130.828 građana Hrvatske. Slijede imena Josip (77.324) i Marko (50.393). Među ženama najviše je Marija (126.646), Ana (81.751) i Ivana (49.943).
Probijaju se Lucija i Luka
Dok je ime Marija najčešće ime u baš svim županijama, ime Ivan nije. U Šibensko-kninskoj županiji najpopularnije ime je Ante. No za desetak godina redoslijed bi se mogao promijeniti jer između 2000. i 2011. godine najpopularnija ženska imena bila su Lucija, Ana, Lana, Petra, Sara i Ema.
Među muškima "vode" Luka, Ivan, Marko, Filip, Karlo i Josip. Najčešće hrvatsko prezime je Horvat, ima ih čak 21.618. Slijede Kovačević, Babić, Marić...
>> Evo koliko su Hrvati pismeni i (ne)obrazovani!
