Život bez djece – nebo je bez zvijezda, arapska je poslovica na čiju poruku, ma koliko dojmljivo zvučala, žene i muškarci u Hrvatskoj ne obraćaju mnogo pozornosti. Statistika je pokazala da žene u nas rađaju sve starije, sve češće kad su dobro ugazile u tridesete godine. Kad se odluče na prinovu, u pravilu žele imati samo jedno dijete.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo čak 26 posto majki danas rađa između tridesete i trideset pete godine. Od dvadesete do dvadeset četvrte godine, godinama kad su najčešće rađale naše bake i majke, sve je manje prvorotkinja. Prema podacima iste institucije, najviše majki rađa na kraju svojih dvadesetih godina. Kad rode, najčešće ostaju na jednom djetetu, što još više produbljuje „bijelu kugu“ u našim i onako populacijski siromašnim krajevima.
Prošle je godine broj umrlih u odnosu na rođene u Hrvatskoj odnio prevagu veću od 10.000 osoba. I čini se da se stvari neće promijeniti jer je opći trend sve starijih rodilja i sve manje djece zahvatio cijelu Europu.
Odluči li se žena na fakultet, te ga nakon nekoliko godina i završi, slijedi razmišljanje kako se zaposliti, a ne kako se udati i roditi dijete. Još ako nema vlastiti krov nad glavom, teško da će se, u podstanarskim uvjetima, odlučiti roditi dijete.
Ginekologinja Lovorka Gajger i sama je postala majka u 41. godini
Dr. Lovorka Gajger, specijalistica ginekologije i opstetricije, i sama je postala majka u četrdest prvoj godini. Naglašava da je danas teško očekivati od žene, koja se gotovo u svemu izjednačila s muškarcima, da se mlada odluči na dijete. Obaveze oko školovanja, a sve više se žena odlučuje visokoobrazovati, kao i ulagati u karijeru - učinile su svoje, smatra dr. Gajger, koja se svakodnevno, radeći u zagrebačkoj Poliklinici Sunce, susreće sa ženama koje iako u najboljim godinama za rađanje, dijete ipak ne žele.
- Dijete se mora roditi u glavi žene. Njezin partner i ona moraju na to biti spremni, a ta spremnost zbog današnjih uvjeta sve bržeg života događa se sve kasnije - ističe dr. Gajger. No, ne događa se ona samo u našoj zemlji. Istraživanja pokazuju da su čak i arapske zemlje u kojima su tradicionalno brojne obitelji počele pogađati demografski trendovi sve starijih majki i obitelji s manje djece. Obrazovani arapski bračni parovi tako sve češće imaju jedno do dvoje djece, što dokazuje da nedostatak vremena i sve veći angažman na poslu uzima svoj danak u obiteljskim prilikama.
Ivona će biti mama u 31. godini, Ivana je rodila u 29. godini
U svojim kasnim dvadesetim godinama rodila je i Zagrepčanka Ivana, a njezina 31-godišnja prijateljica Ivona tek čeka bebu. Unatoč zrelijim godinama za rađanje, i jedna i druga, kao buduće majke dobro su se osjećale, a okolina ih nije doživljavala kao „polovnjače koje su se odlučile stare rađati“.
Ivana je trenutačno podstanarka. Dvogodišnji Luka je najvjerojatnije jedino dijete koje će imati. Ivona, koja će roditi iduće godine u veljači, željela bi imati troje djece. No, svjesna je današnjih uvjeta života i nije previše optimistična kada i njih uključi u svoja razmišljanja o planiranju obitelji. Ostane li i samo na jednom djetetu, manje će odudarati od hrvatskog prosjeka obitelji s dvoje, posebice troje djece, kojih je sve manje. Prošle godine pet posto žena rodilo je u četrdesetima, a zabilježena su i dva poroda u pedesetima. Riječ je o rijetkim slučajevima starijih rodilja, ocjenjuje statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, no granica se neminovno podigla, te je sve uobičajenija slika da umjesto maloljetnica u rodiljskim sobama leže žene koje će uskoro u mirovinu.
Kasna trudnoća - rizik za zdravlje djeteta i majke?
Dr. Lovorka Gajger, ginekologinja Poliklinike Sunce, objašnjava na koji način kasnija trudnoća može imati posljedice za zdravlje majke i djeteta.
Organizam stari pa stare i jajne stanice. Buduće majke u tridesetima riskiraju bolesti krvožilnog sustava, imaju povećan rizik od visokog tlaka, bolesti bubrega, šećerne bolesti, a sve to može zakomplicirati trudnoću, ocjenjuje dr. Gajger.
U djece koju rađaju starije majke češći je Downov sindrom, a s godinama postoji rizik njegove učestalosti. Poslije ženine četrdesete godine učestalost za ovu kromosomsku mutaciju jest 1:40.
