Po globalnom indeksu inovativnosti Ujedinjenih naroda Hrvatska zauzima 41. mjesto među 128 zemalja svijeta, a raduje što je napravljen pomak za šest mjesta u odnosu na godinu ranije.
Iz ocjena za 81 kriterij kojeg istraživanje uključuje vidljivo je da je poslovati u Hrvatskoj teže nego u ostalim zemljama i da administracija otežava inovativnost, međutim, za razliku od uvriježenih stavova, UN domaće obrazovanje ocjenjuje visokim ocjenama.
Tako smo među 15 zemalja svijeta u kojima je obrazovanje najjeftinije, a sedma smo najbolja zemlja na svijetu kada se mjeri odnos učenika i nastavnika u srednjim školama.
Više nastavnika imaju zemlje poput Kazahstana i Kuvajta dok je u Njemačkoj i Singapuru znatno manje nastavnika, ali konkurentnost njihova radnika i gospodarstva pokazuje da ta činjenica nije naštetila kvaliteti obrazovanja.
Napredne zemlje zato imaju vrlo efikasne testove za procjenu znanja iz STEM područja, dok je Hrvatska po tom kriteriju na 34. mjestu. Pozitivno nam je ocijenjen pristup ekologiji, a posebno činjenica da su uvedeni mnogi ekološki standardi u proizvodnji hrane i zaštiti okoliša, a deseta smo zemlja s najviše implementiranih ISO standarda. Udjel izvoza kreativnih industrija u ukupnom izvozu šesti je najbolji u svijetu i tu otprilike prestaju dobri bodovi koji su podignuli ukupnu ocjenu inovativnosti. Više ne treba ni nabrajati da se u svim istraživanjima pokazuje da nismo atraktivni za investiranje, da ne funkcionira državna administracija i da nam je tržište rada neefikasno.
Najinovativnija zemlja na svijetu, po ocjenama UN-a, jest Švicarska, a najefikasniju državnu upravu imaju Švicarska i Singapur. Najlakše je pokrenuti biznis u Novom Zelandu, a i u Burkini Faso lakše je otvoriti tvrtku nego u Hrvatskoj. Svi konkurenti iz regije, osim Bosne i Hercegovine, po tome su bolji jer je Hrvatska na 76. mjestu.
