Do lani niti jedan, a onda od ožujka ove godine tri. Da će ih svakako biti još i da je trend PPA ugovora kod nas tek krenuo, uvjerena je direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) Maja Pokrovac, što je i istaknula na RE-Sourceu 2023., međunarodnoj konferenciji koja se održava u Amsterdamu. Idemo mi od samog starta, a to je kratki uvod u PPA ugovore; Power Purchase Agreement nije ništa drugo nego ugovor o kupnji električne energije, ali između dviju korporacija - onih koje struju trebaju i onih koje ju proizvode, ali iz obnovljivih izvora. Amazon, Google, Microsoft samo su neke od tvrtki koje za svoje poslovanje koriste energiju vjetra i sunca, a upravo je PPA ugovorima od 2010. do 2020. osigurano 23,7 GW čiste energije, uglavnom u SAD-u, Aziji, Velikoj Britaniji i Skandinaviji.
Da će Hrvatska biti prva u realizaciji PPA-ova u našem dijelu svijeta, vjeruju i organizatori RE-Sourcea, koji su upravo našu zemlju istaknuli kao predvodnika budućnosti jugoistočne Europe.
- Prije pet godina bila sam na prvoj konferenciji koja se bavila PPA ugovorima, a kako Hrvatska nije bila uključena, htjela sam da istražimo što je potrebno da dođemo na mapu. I sami smo okupili više od 350 zainteresiranih za način funkcioniranja ugovora u veljači u Zagrebu te bili prvi koji smo potaknuli temu. Možda jest bilo rano, ali kad se radi o energiji, treba razmišljati o budućnosti te otvoriti nove modele, smjerove, načine razmišljanja. Na samoj smo konferenciji u Hrvatskoj dobili i svojevrsne smjernice te okvir u kojem moramo djelovati i sad imamo zadatak - kazala je Maja Pokrovac. Postoje, naravno, u cijeloj priči i izazovi.
- Industrije u Hrvatskoj s internacionalnim vlasnicima uglavnom su educiranije i aktivnije u PPA ugovorima, dok se nacionalne kompanije više fokusiraju na samu cijenu struje pa misle, ukoliko će ona stizati iz obnovljivih izvora, da će biti i skuplja. Rijetko imaju konzultante koji bi im mogli objasniti da to nije baš tako. Obično se suočavamo s dva sukoba; veliki interes investitora, a drugoj strani procesi koji se moraju razviti, a onda i visoke cijene struje te kupci koji ih žele sniziti - objasnila je M. Pokrovac pa istaknula i da PPA ugovor nije nešto što se sklapa samo tako. Znaju dobro u OIEH da je niz faktora uključenih u čitavu priču; od developera, banki, odvjetničkih tvrtki pa i samih zakona te regulativa koji se moraju poštovati.
POVEZANI ČLANCI:
- I interes građana je svakako čimbenik, prema posljednjim istraživanjima, obnovljive izvore energije podržava 70 posto ljudi. Plaćaju i fiksni dio na računu za struju koji ide za obnovljive izvore i odgovornost prema njima također je na nama - kaže direktorica OIEH, s kojom su na panelu konferencije RE-Source sudjelovali i Matej Kruspan iz rumunjskog Rezolva te Nikola Gazdov iz bugarskog APSTE-SEE-a. Obojica su istaknula kako se njihove zemlje uglavnom fokusiraju na solare, ali i da su velike kompanije sve zainteresiranije za PPA ugovore.
- U lipnju ugovor je kod nas potpisao najveći proizvođač cinka i olova, inače iznimno fokusiran na štednju. Ako su oni mogli, onda mogu svi - rekao je Nikola Gazdov, dok je Matej Kruspan istakuo da se nada kako će upravo PPA ugovori na neki način povećati i potrebu za obnovljivim izvorima energije. Ako će se, pojasnio je, veći broj firmi odlučiti da struju nabavljaju na taj način, i projekti vjetroparkova te solarnih parkova morat će se brže razvijati. A upravo tome se i teži - da EU do 2030. barem 42,5 posto energije dobije od obnovljivaca. Da nikakvih regulatornih prepreka u Hrvatskoj nema za potpisivanje PPA ugovora, istaknula je Maja Pokrovac.
- Ono što nas, konkretno, više muči spajanje je na samu mrežu. HOPS novim pravilima uvodi ograničenja u predaji električne energije u mrežu prema kojima investitor nema sigurnost kada i koliko će proizvedene električne energije moći isporučiti dok HOPS ima pravo u bilo kojem trenutku OIE postrojenje isključiti iz mreže. Također, HOPS uvodi i diskriminirajuće pravilo da se samo jednom na godinu može zahtijevati dostavljanje podataka o stanju prijenosne mreže u cilju priključenja na istu, a investitor koji iz bilo kojeg razloga ne stiže od 1. do 15. svibnja podnijeti zahtjev, gubi cijelu godinu, čak i ako zakasni samo jedan dan. Određene procese još treba poboljšati, i na tome ćemo raditi - kazala je direktorica OIEH.
Još jednu prepreku detektirali su sudionici panela, a odnosi se ona na tzv. virtualne PPA ugovore, koji su u ostatku svijeta sad već gotovo pa normalni, ali na jugoistoku Europe još uvijek malo komplicirani. Sklapanje je to sporazuma između tvrtki koje nisu u istoj državi. U teoriji, istaknuo je Nikola Gazdov, tvrtke u Bugarskoj mogle bi struju dobivati od proizvođača u Njemačkoj, ali poprilično je to kompliciran proces na koji se zasad još ne odvažuju. Inače, u Europi, u PPA ugovorima svakako prednjači Španjolska, u kojoj je sklopljeno 24 posto svih PPA ugovora, gleda li se Europa u cjelini. Radi se tu o otprilike 5 GW struje, dok Hrvatska, za usporedbu, očekuje oko 200 MW električne energije preko PPA ugovora u 2024. godini. I Europska komisija, kako je istaknuo Lukasz Kolinski, radi na tome da se proizvođače struje iz obnovljih izvora te tvrtke-kupce spoji što "bezbolnije" jer jedan je od ciljeva, upravo u vidu dekarbonizacije EU, da se sve zemlje članice Europske unije uključe u PPA procese. Trenutačno, PPA ugovori mogu se sklopiti u 21 od 27 zemalja.
VIDEO Porsche Cayenne Turbo E-Hybrid
Hrvatska, sa svojim količinama vjetra, Sunca i vode (hidrocentrale) i nepostojeće industrije je prediscinirana za skoro pa besplatnu zelenu energiju.