Zbog kašnjenja u izradi dokumenata potrebnih za povlačenje novca iz strukturnih fondova EU, Hrvatska je u realnoj opasnosti da ovu godinu završi s minusom od 44 milijuna eura u razlici između onoga što je morala uplatiti i onoga što je uspjela povući iz proračuna Unije. Stigne li ipak hrvatska Vlada obaviti posao koji je već trebao biti obavljen, Hrvatska će ovu godinu u bilanci s EU završiti s plusom od oko 106 milijuna eura, no opasnost da završi s minusom od 44 milijuna eura mogla bi od Hrvatske učiniti jedinu novu članicu Unije koja prvu kalendarsku godinu članstva završava računom koji pokazuje da je više uplatila nego što je primila iz Bruxellesa. Tu opasnost potvrdio je i ministar financija Slavko Linić u jednom od nedavnih intervjua. – Da, moguće je da se to dogodi u prvoj godini – rekao je Linić.
Predujam opasno ugrožen
Službeni podaci Europske komisije pokazuju da je svih 12 "novih" država članica, koje su ušle u EU u dva kruga proširenja prije Hrvatske, završilo svoju prvu godinu članstva u plusu. Jedino je Cipar u četvrtoj godini članstva zabilježio minus, a svih ostalih godina sve nove države članice su bile i ostale neto primateljice, što znači da iz proračuna EU više dobivaju nego što uplaćuju.
– EU zapravo štiti novu državu članicu tijekom prve dvije godine tako što joj osigurava kompenzacije kojima pokušava pokriti razliku u slučaju da država dođe u situaciju da postane neto uplatiteljica. Međutim, te kompenzacije nisu beskonačno velike – kaže Ivana Maletić, HDZ-ova zastupnica u Europskom parlamentu koja je ranije, kao stručnjakinja Ministarstva financija, sudjelovala u pristupnim pregovorima s EU. Dogovoreni iznos kompenzacije za Hrvatsku u 2013. je 75 milijuna eura, a u 2014. 28,6 milijuna eura.
– Kad su se radile kalkulacije tijekom pregovora, očekivalo se da je tih 75 milijuna eura kompenzacije u 2013. dovoljno da Hrvatska završi godinu kao neto primateljica. U toj kalkulaciji ključno je da Hrvatska do kraja godine povuče predujam koji smo uspjeli dogovoriti u visini 30 posto, što je značajno jer je inače taj predujam bio 7 posto. Tih 30 posto predujma iznosi oko 150 milijuna eura, no ni to se ne dobiva tek tako, nego nakon što Hrvatska preda tzv. opis sustava upravljanja i kontrola. Hrvatska vlada je poprilično kasnila s predajom tog dokumenta i zbog toga je dobivanje tog predujma opasno ugroženo. A ako izostane taj predujam, onda smo u minusu 44 milijuna eura – objašnjava I. Maletić.
Prema riječima Ivane Maletić, taj dokument trebao je biti predan još krajem 2012., ali Ministarstvo regionalnog razvoja kasnilo je i pomicalo rok za kolovoz, da bi zatim kasnilo i s poštovanjem toga roka. Vremenska stiska stvara se iz činjenice da Europska komisija, nakon što je prošli tjedan napokon dobila taj dokument od Hrvatske, treba to analizirati i odobriti, za što je eurobirokratima obično potrebno nekoliko mjeseci.
I regijama vezane ruke
– Bilo bi vrlo loše za Hrvatsku kad ne bi na vrijeme dobila odobrenje za rad sustava za korištenje fondova i kad joj ne bi bio isplaćen predujam. Ali i sama Komisija je svjesna toga da bi i za njih to bilo loše jer su oni uvjeravali države članice da smo mi spremni, da radimo kvalitetno, a ovo bi bila poruka da se nismo dovoljno kvalitetno pripremili za vođenje kohezijske politike – kaže Ivana Maletić. Zbog toga je moguće da će Komisija biti prisiljena između dva zla odabrati manje te da će požuriti isplatu predujma kako Hrvatska ne bi ispala jedina nova članica koja, zbog svoje nekompetentnosti, manje novca povlači nego što uplaćuje.
Ali kako će Ministarstvo regionalnog razvoja biti učinkovito nakon što dobije dozvolu za rad? Već sada se mnogi u Hrvatskoj žale da postoji blokada u Grčićevu ministarstvu. Stjepan Ribić, direktor regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, upozorava na opasnost od slabog povlačenja novca iz fondova EU nakon 1. siječnja 2014. jer Vlada još nema ni strategije, ni operativne programe, a niti tzv. nacionalni strateški referentni okvir. Bez svega toga ni županijske vlasti ne mogu izraditi svoje razvojne strategije.
– Strategija regionalnog razvoja 2011.-2013. praktički je na izdisaju, bliži se kraj godine i mi više nemamo strategiju. A EU funkcionira na temelju strateških dokumenata. Jer, natječaji se rađaju iz tih dokumenata. Sve dok njih nema, nema ni operativnih programa, a onda ne možete ni stvoriti natječaje. Ja kao direktor regionalne razvojne agencije trebam raditi svoju razvojnu strategiju 2014.-2020., a ne mogu sve dok nemam nacionalne smjernice. A kad ih u Ministarstvu pitate zašto toga još nema i kad će biti gotovo, odgovaraju da rade na tome – kaže Ribić i dodaje da nije pitanje hoće li Hrvatska biti u opasnosti da više uplaćuje u EU nego što povlači, nego je pitanje – kad će se to dogoditi.
>>100 dana u EU: Istražili smo što je Hrvatska dobila od članstva
