Nijemci su nervozni. I ljutiti na Sloveniju. Neki zastupnici koriste riječi koje se u diplomatskoj konverzaciji ne spominju. CDU, sestrinska stranka Janšinog SDS-a, nezadovoljan je: Slovenija se pokazuje kao "troublemaker", država koja opet radi probleme Uniji. Amerikanci su se aktivirali i poručili Sloveniji da očekuju da Hrvatska uđe u Europsku uniju 1. srpnja, ali čekaju konkretan prijedlog izlaska iz pat-pozicije koja pak zbog slovenskih unutarnjih previranja postaje izuzetno komplicirana za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Podrška SAD-a
SAD je već, neformalno, dao do znanja da bi arbitraža u slučaju Ljubljanske banke (LB) bila taj konkretni prijedlog koji bi poduprli i njime pritisnuli Sloveniju. Najbolje bi bilo da Hrvatska sama izađe s tim prijedlogom. Tako nam je potvrdilo više stranih diplomata iz zapadnoeuropskih zemalja.
Da se u Sloveniji stvari stubokom mijenjaju, ne govori samo rasipanje vlade koju su napustili ministri Virantove Građanske liste nego i znakovita rečenica (još uvijek) premijera Janeza Janše. Naime, govoreći jučer, istaknuo je da bi prijevremeni izbori, odnosno četveromjesečni "zastoj", naštetili Sloveniji jer bi na led bile stavljene važne zadaće. Među njima je prvi put spomenuo i ratifikaciju hrvatskog ugovora.
– To se našim partnerima ne bi svidjelo – kazao je prvi put neizravno priznajući da je Slovenija de facto pod pritiskom i da se ipak neće usuditi "solirati". Zanimljivo je da je prije nekoliko dana američki veleposlanik u Sloveniji jasno rekao da, "ako Hrvatska 1. srpnja ne uđe u EU, to će biti katastrofa za Hrvatsku, za Sloveniju i za EU", a kako je jednom za Večernji kazao analitičar Vlado Miheljak: "Janša samo sluša SAD". No SAD, uza svu moć, ne može odrediti što će države napraviti. Slikovito: ne može podijeliti novac, ali može podržati razuman prijedlog – arbitražu.
Odbacili i glavnicu
Janša je u četvrtak ocrtao tri scenarija: povratak ministara iz Virantove stranke, što je ocijenio nerealnim, prelazak njegove stranke u opoziciju ili prijevremene izbore. Iz diplomatskih izvora pak detaljnije doznajemo o trenutačnim previranjima. Janša, koji sad de facto vodi manjinsku vladu, iako takav termin ne postoji u Sloveniji, ostaje premijer. Međutim, u kratko ga vrijeme očekuju izlasci ministara iz još dviju stranaka, DeSUS-a (umirovljenika) i Narodne stranke, a i mandat je ograničen – takva vlada može raditi najdulje tri mjeseca. U tom se roku moraju raspisati izbori. S druge strane, među strankama koalicije vode se pregovori – moguće je preslagivanje koalicije bez Janše. Koalicijske bi stranke rado na čelu te presložene ili tehničke vlade vidjele Franca Arhara, pregovarača i financijskog stručnjaka u slučaju LB-a. Smatraju da bi se oko njega lako mogao postići konsenzus. U zadnja dva slučaja parlament ne bi bio raspušten, što znači da se ratifikacija može obaviti.
– U svakom su slučaju od danas pregovori i dogovor sa Slovenijom otežani – kažu nam. Slovenski i hrvatski financijski stručnjaci Arhar i Zdravko Rogić u utorak se sastaju u Ljubljani, a sudeći po najavama, prognoze da pronađu rješenje su optimistične. Dan kasnije ministrica Vesna Pusić i kolega Karl Erjavec (iz DeSUS-a) sastaju se u Bruxellesu. No ne treba zaboraviti da financijski stručnjaci samo daju prijedlog koji tek trebaju prihvatiti vlade.
Neslužbeno se pak doznaje da je slovenska vlada već odbacila prijedlog po kojem je trebala Hrvatskoj u roku od 30 godina vratiti 279,7 milijuna eura prenesene štednje (glavnicu), a Hrvatska bi joj oprostila kamate od gotovo 500 milijuna eura pa mnogi sumnjaju u uspjeh novog prijedloga. O mogućem rješenju problema Ljubljanske banke bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić kaže:
– Još je 2001. godine dogovoreno da se problem riješi u okviru Banke za međunarodna poravnanja u Baselu, ali kad su se proglasili nenadležnima, onda se mora pronaći novo arbitražno tijelo. Jedino razborito rješenje jest da se nađe arbitražni trgovački sud, bilo u Parizu, Londonu ili Zürichu te da – ako se potpiše obvezujuća arbitraža – Hrvatska povuče tužbe, a Slovenija ratificira. To je častan kompromis i dobio bi podršku i EU i SAD-a. Odbacivanjem tužbi i tretiranjem duga kao sukcesijskog pitanja Hrvatska se odriče svega – napominje Granić. Usto, treba podsjetiti da je Slovenija na Europskom sudu za ljudska prava izgubila spor protiv štediša Ljubljanske banke.
Bude li potvrđena presuda, Hrvatska mora imati polugu kojom će pritisnuti Sloveniju da dug i isplati jer se Slovenija već jednom oglušila na presudu suda – konkretno u slučaju tzv. izbrisanih. A to je lakše u Europskoj uniji. Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova u četvrtak nisu bili dostupni za komentar.
>>Füle: Ne želimo da bilateralne "mine" eksplodiraju usred procesa
>>Janša: Ne znam koliko je realna ratifikacija hrvatskog ugovora
Patuljasta zemlja ali pravi goleme probleme.