Za Ivu Josipovića politički analitičari i komunikolozi kažu da nema političkog naboja i da teško izlazi iz profesorske uštogljenosti. Međutim, ono što smeta analitičarima birači, čini se, ne zamjećuju kao poseban nedostatak.
>>Grafika: Za koga bi glasovali građani
Prema istraživanju koje je ugledna agencija Puls provela za Večernji list i RTL televiziju, naime, Josipović premoćno vodi i u drugome bi krugu pobijedio svakoga od jakih predsjedničkih konkurenata koji bi se s njime mogao odmjeriti u finalu.
Dva utega
Milan Bandić i Nadan Vidošević, neovisni kandidati koji u kampanji figuriraju i kao disidenti iz SDP-a i HDZ-a, jedan drugome pušu za vrat. Jednako kao i drugi HDZ-ov disident, bivši ministar obrazovanja Dragan Primorac i službeni kandidat vladajuće stranke Andrija Hebrang.
Pulsovo opipavanje pulsa javnosti u ovom trenutku izbacuje Primorca kao iznenađenje dana jer je u prvom ozbiljnom istraživanju nakon objave predsjedničke kandidature pretekao, istina za dlaku, Hebranga. Politički analitičar Višeslav Raos doživljava to ipak kao početni efekt.
– Primorac je unio svježinu. Međutim, ne treba zaboraviti da Hebrang iza sebe ima jaku stranačku bazu i uvjeren sam da će ga s vremenom preteći – kaže Raos.
Iako mu, dakle, ankete daju znatnu prednost, analitičari Josipovića upozoravaju na dva utega. Prvi je spomenuti manjak komunikatorskih vještina, a drugi što bi mogao biti doživljen kao projekt Zorana Milanovića.
– Milanovićevi su projekti, kao što znamo, najčešće bili neuspješni – veli Raos.
Anketa sugerira da bi SDP-ov kandidat u drugom krugu najlakše pobijedio Hebranga. Raos smatra da bi to bio iskaz revolta birača prema Vladi. No u HDZ-u su uvjereni da će, uspije li Hebrang ući u drugi krug, upravo on i postati treći hrvatski predsjednik. HDZ-ovo je biračko tijelo veliko i disciplinirano, tumače, i ako u drugom krugu bude kandidat iz HDZ-a, ne treba sumnjati u opću mobilizaciju. I to samo, dodaju, HDZ-ovih tradicionalnih birača, nego svih birača od centra prema desnici.
No Raos smatra da bi takva mobilizacija bila izvediva samo ako bi se HDZ u drugom krugu odlučio za ekstremno žestoku, pa i prljavu kampanju, u kojoj bi se ponovno govorilo o opasnosti od povratka crvenih na vlast, isticala bi se povezanost s Katoličkom crkvom, podsjećalo da se SDP protivio vjeronauku u školama, kako je protiv toga da hrvatska dijaspora sudjeluje na izborima...
Anketa, nadalje, sugerira i da bi Bandićeva nepobjedivost mogla biti samo fama. Ne samo što bi ga pobijedio Josipović nego bi zagrebački gradonačelnik izgubio i u srazu s Nadanom Vidoševićem.
Optužbe za bijeg
Neki analitičari, naime, ne isključuju mogućnost da se u drugom krugu pojavi upravo ta kombinacija. Pobijedio bi Vidošević, za kojega bi glasovalo 68 posto birača Vesne Pusić, 66 posto Primorčevih i 53 posto Josipovićevih.
– Vidošević i Bandić imaju slične utege. Međutim, Vidoševića nitko ne može optužiti da je pobjegao, kao što može Bandića kad je riječ o njegovu poslu gradonačelnika glavnoga grada – ocjenjuje Raos.
Razbija se i mistifikacija kako će brojne žene glasovati za Vidoševića jer je “lep kao greh”. Njemu bi, jednako kao i Bandiću, glas dalo samo 14 posto žena, a za Josipovića bi se opredijelilo njih 31 posto.
Na stranici RTL-a, jedan jedini podatak o tom \"istraživanju\" jest da je provođen na 800 ispitanika. Nije navedena metodologija, devijacija niti drugi korektivni faktori. Navedeno je da je iz \"istraživanja\" izbačena dijaspora - ? To je vjerodostojno istraživanje? Prije manipulacija javnim mnijenjem. Da stvar bude smješnija, još je naznačeno na dnu stranice: \"detalji\" su navedeni u fotogaleriji, a taj detalj je, zamislite, N=800. Što je još smješnije, naslov je \"prva VELIKA anketa\". Osobno mislim da bi medijske kuće trebale odgovarati zakonom za laganje i namjerno obmanjivanje javnosti. Puls je redovita \"agencija\" od koje ovi mediji naručuju netočne \"ankete\" (ona zadnja sa Kerumom – nema se tu što dodati, za takve analize studenti padaju na ispitima), pa mi nije jasno kako je moguće da se uporno baš ta agencija naručuje i njezine podatke uzima za referentne. Čini mi se da je i tu na snazi strani interes pa ću citirati priopćenje iz Tuđmanovog stožera glede jedne druge ankete; \"U današnjem Večernjem listu objavljen je tekst pod naslovom „U 2008. Bandić Crkvi donirao čak četiri milijuna kuna\", u kojem novinar Darko Pavičić, nakon nedavne poruke HBK o predsjedničkim izborima, piše o odnosu predsjedničkih kandidata prema Katoličkoj crkvi. Navodno istraživanje o tom odnosu, za Večernji list, provela je MPR Analitika, koja je očito po naručiteljevoj želji iz svoje ankete izlučila nekoliko predsjedničkih kandidata, a među njima i našeg kandidata prof. Miroslava Tuđmana. Večernji list je privatno vlasništvo austrijske tvrtke pa kao zainteresirana strana, naravno ima pravo favorizirati svoje kandidate. No, kako Poruka HBK ima općehrvatsko značenje, a tako je intoniran i prilog u Večernjem listu, odstranjivanje pojedinih kandidata iz spomenute ankete tipičan je primjer medijske manipulacije serviran hrvatskim čitateljima. Ako je već na početku kampanje protuustavno ustanovljena nejednakopravnost predsjedničkih kandidata, koja se inače svakodnevno očituje u medijskom prostoru, pitamo se, nisu li, na jednoj višoj razini, već dogovoreni rezultati slijedećih predsjedničkih izbora? Istraživačkom, objektivnom i analitičkom novinarstvu, umjesto cenzure, upravo bi to trebala biti tema za istraživanje, jer je riječ o sumnjivim radnjama, koje dovode u pitanje osnovne postulate demokracije. Ovih je dana objavljena vijest kako je bivši premijer Ivo Sanader u organizaciji njemačkoga medijskog koncerna WAZ održao predavanje u inozemstvu. Tom je prigodom ustvrdio kako u regiji trebamo snažnu Srbiju, što defakto znači ponovno uspostavu središnje uloge Beograda na području zemalja tzv. Zapadnog Balkana. S obzirom na povezanost WAZ-a s politikom Londona, nije čudno da bivši premijer ustrajava na obnovi nove Jugoslavije. Upravo ovaj slučaj pokazuje isprepletenost inozemnih političkih središta moći s medijskim kućama u Hrvatskoj. Zato se s pravom pitamo, nije li i Večernji list umrežen u kakvu inozemnu političku strategiju, kojoj na čelu hrvatske države ne bi odgovarao predsjednik koji zastupa načelo hrvatske suverenosti izvan bilo kakvih balkanskih regija? Nažalost, moramo konstatirati kako se i vaš se tekst o odnosu predsjedničkih kandidata i Crkve točno uklapa u medijske matrice EPH i WAZ-a.\"