Tisuće kršćanskih hodočasnika i ove se godine na Badnju večer slilo u Betlehem kako bi svečanom procesijom i misom u crkvi staroj 1700 godina proslavili Isusovo rođenje. Iako je, prema vjerovanju, upravo u tom gradu od 30.000 stanovnika, smještenom na području današnje Palestinske samouprave, rođen Isus Krist, izraelski arheolozi tvrde da imaju nove dokaze koji takve teorije pobijaju. Prema njihovu istraživanju, Isus jest rođen u Betlehemu, ali ne u onom na Zapadnoj obali (koju Izraelci zovu Judeja), nego u drugom Betlehemu, malom selu u Galileji, od grada Betlehema udaljenom 160 kilometara.
Cesta otkrila ostatke
Istraživanje kojim je navodno otkriveno pravo mjesto Kristova rođenja vodio je Aviram Oshri, arheolog izraelske Uprave za starine, koji je do novih otkrića došao zahvaljujući iskapanjima koja su poduzeta zbog gradnje nove ceste kroz selo:
– Mislim da je ovdje pravo mjesto Isusova rođenja. Zasad pouzdano znamo da su ga u to doba nastanjivali Židovi. To smo otkrili prema ostacima kamenih posuda koje su u vrijeme Isusova rođenja samo Židovi izrađivali i njima se koristili – rekao je Oshri. Dodao je i kako je pronašao artefakte koji pokazuju da je ta zajednica nekoliko stoljeća kasnije prešla na kršćanstvo i izgradila veliku i jako bogatu crkvu:
– Imamo dokaze da je Betlehem Galilejski u ranom kršćanstvu slavljen kao Isusovo rodno mjesto. Rimski car Justinijan oko sela je sagradio zidine kako bi ga zaštitio, a njihovi ostaci vidljivi su i danas – ističe Oshri.
Prema ukorijenjenom vjerovanju, Isusova se majka Marija u visokom stupnju trudnoće sa svojim zaručnikom Josipom iz Nazareta morala uputiti u Betlehem zbog popisa stanovništva jer su Josipovi preci bili iz toga grada. U Betlehemu su sva svratišta bila puna pa je, kada se približio trenutak rođenja, Marija skrovište morala potražiti u štali među domaćim životinjama.
– Marija je morala jahati na magarcu i puno uvjerljivije zvuči da je pri kraju trudnoće išla u Betlehem Galilejski, udaljen samo sedam kilometara, a ne u Betlehem pokraj Jeruzalema, koji je od Nazareta udaljen čak 150 kilometara – smatra Oshri, koji dodaje da postoje dokazi da Betlehem na Zapadnoj obali u 1. stoljeću nije bio ni naseljen.
S njim se uglavnom slaže i Paula Fredriksen, američka znanstvenica koja proučava Isusov život. Ona tvrdi da je kršćanstvo o Betlehemu u Judeji počelo govoriti tek u četvrtom stoljeću, i to tek nakon što je car Konstantin kršćanstvo proglasio službenom religijom Rimskoga Carstva.
Nema promjena
– Bez obzira na sve, grad Betlehem bitan je za tradiciju, a on se nalazi na Zapadnoj obali – kaže Fredriksen. Arheolog Oshri također ističe da je Isusovo rođenje za kršćane usko povezano s u svijetu poznatim Betlehemom. On ne očekuje da će na vjernike utjecati spoznaja da se rođenje Isusa možda slavi u pogrešnom gradu:
– Ne vjerujem da bi moglo imati bilo kakvog utjecaja ponajprije zbog višestoljetne tradicije. Mislim da će ljudi i dalje vjerovati da je Isus rođen u Judeji, i to je za mene potpuno razumljivo – zaključuje izraelski arheolog. Ništa se vjerojatno neće promijeniti ni u Betlehemu, gradu opasanom ružnim obrambenim zidom koji teritorij pod kontrolom Tel Aviva odvaja od Zapadne obale. Iako je kršćana u njemu sve manje, i dominantno muslimansko stanovništvo raduje se Božiću i sudjeluje u proslavama koje se u to vrijeme događaju.
>>VIDEO Isusov rodni grad: Upaljene lampice na jelki u Betlehemu
Na kraju arheolozi trebaju nekako opravdati svoje plache .