opasnosti iz uvoza

Izbjegavati ili jesti? Pogledajte koja hrana sadrži opasne tvari

'Tomatoes'
'Artem Gorokhov'
23.04.2012.
u 13:00

U Ministarstvu poljoprivrede kažu da nema straha, iz HZJZ-a upozoravaju na premalo kontrola

Koncem ožujka u Narodnim novinama broj 33 objavljen je popis Ministarstva poljoprivrede na kojem su nabrojene prehrambene namirnice za koje je potrebna stroža kontrola zbog povećane mogućnosti kontaminacije opasnim tvarima. Na popisu 40-ak namirnica nalazi se mnogo onih koje svakodnevno jedemo poput rajčica, raznih začina, jagoda, graha... Riječ je o hrani iz uvoza koja se, međutim, kako smo provjerili, nalazi na policama većine domaćih trgovina.

>> Lista hrane koja zahtijeva strožu kontrolu

Puno opasnih spojeva

Marijan Katalenić iz analitičkog laboratorija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objasnio je zašto su se sporne namirnice našle na popisu, koja je svrha popisa te koliko su štetni spojevi pronađeni u uzorcima testiranih namirnica.

– Takvim načinom upozoravanja na određenu hranu nastaje obveza inspekcijskih organa koji moraju izuzeti hranu pri uvozu u Hrvatsku. Aflatoksini (koji se najčešće spominju kao sporni, op. a.) ili kao šira grupa mikotoksini metaboliti su plijesni, otrovi koje neke vrste plijesni (više od 300 vrsta) stvaraju da bi zaštitile svoje stanište. Na žalost, aflatoksini su izuzetno toksični za ljude i životinje. Na spomenutom popisu navode se lješnjaci, kikiriki i proizvodi na kojima aflatoksini nastaju tijekom sušenja. Aluminij, jedan od također često navođenih štetnih spojeva, metal koji može doći iz različitih izvora, okoliša, sirovine..., na popisu je, objašnjava Katalenić, jer je izuzetno toksičan i djeluje na živčani sustav uzrokujući bolest sličnu Alzheimerovoj.

Navode se i pesticidi čiji su ostaci u hrani posljedica loše provedenih agrotehničkih mjera i nedovoljne kontrole sustava. Na popisu su se našli i teški metali olovo i kadmij koji polako truju ljude. Tu su i mikrobiološka zagađenja hrane, primjerice salmonela u začinskom bilju koja je posljedica nehigijenskih uvjeta sušenja i upotrebe otpadnog materijala, recimo životinjskog ili ljudskog fecesa za gnojenje. Na popisu se upozorava i na velik broj namirnica koje sadrže bojila sudan. Riječ je o kancerogenim bojilima koja se dodaju u ekstrakte čili-paprike da bi se postigla crvena boja i na taj način privukao potrošač. Na kraju Katalenić upozorava da ostaje otvoreno pitanje kako se odredbe pravilnika primjenjuju i jesu li upute polučile uspjeh jer sve kontrole koštaju pa bi trebalo imati dobru inspekcijsku mrežu kako bi sve funkcioniralo kako treba. No, na najvažnije pitanje, je li takva hrana, koja se nalazi na policama, sigurna za konzumaciju, odgovor nije jednoznačan.

Oduzimanje pošiljki

– Ti proizvodi u određenim uvjetima mogu postati opasni i stoga je ključno da se često i prema pravilima provodi kontrola. Ovi su proizvodi na popisu jer potencijalno mogu sadržavati neke od opasnih tvari! – završio je Katalenić.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu je popis preuzet od Europske unije. Tanja Iveković iz Uprave za sigurnost hrane i fitosanitarnu politiku resornog ministarstva kaže da to ne znači da proizvodi na popisu iz određenih zemalja nisu zdravstveno ispravni i kako se ne mogu stavljati na tržište. No, temeljem procjene rizika Europske komisije, koju za nju rade stručnjaci s područja hrane, pojačana je njihova kontrola i u slučaju da se u određenim pošiljkama nađu evidentirane opasnosti, takva hrana sigurno neće dospjeti u trgovine. Svi koji uvoze namirnice s popisa, pa tako i RH, takvu su hranu dužni prijaviti na granici, na kojoj, sukladno odredbama o učestalosti, granična veterinarska ili sanitarna inspekcija – ovisno o kojim je namirnicama riječ – uzima uzorke. Ustanovi li se da sadrže nedopuštene toksine, inspekcija ima pravo oduzeti tu pošiljku, neškodljivo je ukloniti, vratiti u zemlju iz koje je došla i slično, kaže T. Iveković.

Naravno, sve namirnice s popisa mogu dospjeti i do tržnica, gdje se još uvijek rijetko mogu vidjeti propisane deklaracije. No i one su morale proći granicu – i to deklarirane – a ako su u međuvremenu deklaraciju "izgubile", podliježu Državnom inspektoratu i pravilima označavanja nezapakirane hrane, doznajemo od T. Iveković.

Komentara 33

CH
chemica
13:48 23.04.2012.

Naravno da se može zaštititi građane od ostataka kemikalija u voću i povrću. Istina, prvo treba imati s čim ustanoviti da li uopće postoje. Imaju oni labose, ali u njima nemaju neophodne uređaje. Još je bolje kada ih imaju samo što na njima ne znaju raditi. Traže rezidue pesticida koji su se koristili pred dvadeset godina, a za ove moderne nisu ni čuli. Vladavina mediokriteta pokazuje i u ovom slučaju svoje negativne strane.

Avatar Becarina
Becarina
13:51 23.04.2012.

Najgore su jeftine kokosi .Nakon 4 nedjelje imaju kilo tezine(za pecenje)Nakon 12 nedjelja postaju zilave(za kuhanje)a to se nemoze prirodnim putem.U eu se vodi rat protiv toga ali loby previse jak i mediji se ne usude gotovo nista objaviti.Pravda se da sirotinja nema dovoljno da kupuje kvalitet a ona treba tako i tako da nestane.

FE
festi
13:36 23.04.2012.

Baš sam prošli tjedan na tržnici kupio rajčicu po izgledu prva klasa, a po ukusu neklasirana i to po cijeni od 4,50 kn!?!?!?!?!? Pitao sam u šali prodavača je li jestiva i koliko se dugo živi kad se pojede, rekao je da je on pojeo jedva jednu rajčicu prošli tjedan i eto, da je još živ. Deklaracije nema, a on je pšotiho rekao kako je porijeklo iz Turske. Kada sam doma jednu probao, čim je razrezan osjeti se neka vrsta pesticida. - Može li nas itko zaštiti od hrane koju kupujemo na tržnicama, a osjetno je nikakve kvalitete? Može li itko kontrolirati prodavače koji ovu hranu prodaju na tržnicama?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije