Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 6
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
PROF. HRVOJE PINTARIĆ

Kardiolog o naglim srčanim smrtima na terenima: 'Djecu se tjera na sve intenzivnije treninge'

Zagreb: Nogometni centar Zagrebello u Vesla?koj ulici
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
1/4
23.05.2023.
u 11:57

U podlozi električnih promjena su, naime, često promjene u smislu dehidracije, promjene u elektrolitima zbog znojenja, puno elemenata može dovesti do disbalansa koji vodi do ritmološke smrti. Porast se bilježi i kod odraslih mladih ljudi koji su uzimali neke preparate, nadomjesne supstitute koji im poboljšavaju sportsku izvedbu, nedozvoljeni su a dovode do lošeg ishoda - kazao je prof. Hrvoje Pintarić

Preventivni specijalistički pregledi srca kod sportaša ključni su u identificiranju mogućih srčanih problema prije nego što ti problemi postanu ozbiljni, a mogu biti važni u sprječavanju iznenadne smrti sportaša, čulo se na panelu "Srce na terenu: Zašto su preventivni pregledi ključni za dug i zdrav sportski život?" u organizaciji Hrvatske udruge za aritmije Ritam srca.

O uzrocima nagle srčane smrti i kardiološkoj dijagnostici koja tu može pomoći, razgovarali smo s jednim od sudionika panela, kardiologom prof. Hrvojem Pintarićem, predsjednikom Radne skupine za kardiologiju rada i sporta pri Hrvatskom kardiološkom društvu.

Učestalost iznenadne srčane smrti je niska i kreće se od 0,5 na 100.000 sportaša do 2,3 na 100.000 sportaša godišnje. Preventivni pregledi apsolutno su potrebni i to za sve uzraste sportaše, ističe kardiolog.

POVEZANI ČLANCI:

-U Europi se na tim pregledima snima i EKG i to je znatno smanjilo smrtnost od hipertrofijske kardiomiopatije, najčešće bolesti srčanog mišića zbog koje mladi, potpuno zdravi ljudi najednom umru. Još je niz bolesti, prirođenih ili stečenih, koje mogu dovesti do smrtnog ishoda i to zbog činjenice da su treninzi danas intenzivniji, kompetitivniji i zato što kod nas u Hrvatskoj više nema rekreativnog sporta i što se svu djecu i mlade tjera da budu natjecatelji i to je veliko opterećenje - rekao nam je prof.. Hrvoje Pintarić.

Na uobičajenom pregledu s uzimanjem anamneze i EKG-om, dio bolesti može se prepoznati i time spriječiti nagla srčanu smrt. Postoje osobe kod kojih se prepoznaje da je u obitelji bilo nekih bolesti, da je netko od rođaka umro naglom srčanom smrću do pedesete godine života. Oni trebaju obaviti dodatne pretrage.

-Sam EKG može se snimiti uz određeni software koji prepoznaje šesnaest promjena u EKG-u koje mogu ukazivati na neki rizik od nagle srčane smrti. To su tzv. Seattle kriteriji, a riječ je o načinu čitanja EKG-a s većom točnošću, znači da se obrati pažnja na neke sitnice koje se letimičnim pregledom inače ne vide. Druga stvar je da bi ta anamneza morala biti šablonizirana i jasna. Amerikanci imaju određen broj pitanja koja svaki put ponavljaju svakom djetetu i svakom roditelju. Pretpostavljam da i kod nas to rade – navodi prof. Pintarić i nastavlja:

- Velik su problem i akutne bolesti, dakle koje nisu prirođene, poput miokarditisa. Od miokarditisa je kod covida oboljelo tri do četiri posto ljudi, bio im je zahvaćen srčani mišić. Neki su imali potpuno blage a neki vrlo ozbiljne simptome i oni su strogo morali mirovati a kasnije ne trenirati čak do šest mjeseci. Pokazalo se na obdukcijama, u jednoj velikoj danskoj studiji, da je šest posto ljudi koji su umrli naglom smrću imalo akutni miokarditis.

VIDEO Pripadnik ATJ Lučko preminuo nakon trčanja nasipom: 'Požalio se na slabost'

Nadalje, jedan od uzroka nagle srčane smrti je i udarac u prsa (Commotio cordis). Po nekim, dvadesetak godina starim radovima, takvih je smrti bilo 19 posto, znači 19 posto svih naglo umrlih doživjeli su prethodno neki udarac u prsa. Nakon toga su kod Taekwondoa, bejzbola i sl. uveli zaštitu na prsima.

Od iznimne važnosti naš sugovornik ističe dostupnost defibrilatora na svakom sportskom terenu. Navodi veliko usporedno istraživanje provedeno 2011. i 2022. godine o preživljenju mladih koji dožive naglu srčanu smrt.

- U 2011. oni koji su u tom slučaju reanimirani preživjeli su u cca 30 posto, dok je lani preživljenje bilo 83 posto. U čemu je stvar? U tome što su u Americi dostupni defibrilatori i treneri su u visokoj mjeri educirani da prepoznaju što se dogodilo s djetetom koje je iznenada palo i da brzo primjene defibrilator, jer u 90 posto ritmološka ili električna smrt - otkriva prof. Pintarić. Podsjeća kako djecu nerijetko i treneri pa čak i doktori ne doživljavaju ozbiljno kad se žale da im nije dobro, da imaju temperaturu, lupa im srce, a u pozadini može biti bolest opasna po život.

POVEZANI ČLANCI:

Nakon pandemije mnogima se čini da je više tih iznenadnih smrti mladih sportaša ili općenito mladih, zdravih ljudi, a puno ljudi to povezuje s cjepivom. 

-Ne, nije. Vezano uz cjepivo je jedan mali broj slučajeva miokarditisa, nešto više od jedan posto. A da bi netko od osoba koje su oboljele od miokarditisa zbog cjepiva doživio naglu srčanu smrt, prvo se mora stotinu drugih elemenata posložiti, znači, među ostalim mora biti aktivni sportaš i u akutnoj fazi miokarditisa aktivno vježbati. Bilo je, ali to nije teorija koja drži vodu - kaže prof. Pintarić.

Povećava li se broj naglih srčanih smrti zadnjih godina?

- Primjećuje se da se povećava, ali prvenstveno je razlog u drugim stvarima. Sve veći je broj djece koja se bave nekim sportom i sve veći su zahtjevi i treninzi su sve intenzivniji i zahtjevniji. Djeca na njih dolaze često umorna, bez redovitih i kvalitetnih obroka, gladni i žedni nakon škole, i to je priličan atak na organizam. U podlozi električnih promjena su, naime, često promjene u smislu dehidracije, promjene u elektrolitima zbog znojenja, puno elemenata može dovesti do disbalansa koji vodi do ritmološke smrti. Porast se bilježi i kod odraslih mladih ljudi koji su uzimali neke preparate, nadomjesne supstitute koji im poboljšavaju sportsku izvedbu, nedozvoljeni su a dovode do lošeg ishoda.

Komentara 2

MK
musashi_kawasaki
18:29 23.05.2023.

Hmm, da. Ali kako objasniti statistiku iznenadnih smrti po kojoj samo u UK ima 22 posto više od prosjeka?

SE
SedmiElement
18:29 23.05.2023.

Točno, dr. Pintarić..!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije