Matematika više nije najomraženiji predmet. S obzirom na rezultate ovogodišnje državne mature, najgori predmet za hrvatske maturante postao je engleski jezik. Gotovo svaki četvrti maturant taj je predmet, i to na osnovnoj razini, riješio za ocjenu dovoljan ili nedovoljan, što je drastično lošiji rezultat u odnosu na prošlu godinu kada je osnovnu razinu iz engleskog većina đaka, njih oko 70 posto, položilo s vrlo dobrom ili odličnom ocjenom.
S druge strane, matematika je ove godine nešto bolja nego lani iako je podignuta bodovna ljestvica u odnosu prema lani. Na osnovnoj razini više je četvorki, a na višoj četvorki i trojki, ali i onih koji su test iz matematike riješili sto posto. Što se pak tiče hrvatskog jezika, rezultati su pokazali da njime hrvatski đaci barataju ni odlično ni loše. Prosječni su.
Malo odličnih
Gotovo polovica đaka koji su pisali test iz hrvatskog (viša razina) dobilo je trojku, a druga najčešća ocjena na istoj razini je četvorka. Na osnovnoj razini situacija je slična. Svaki drugi đak zna hrvatski za trojku, svaki četvrti dobio je dvojku, a svaki peti vrlo dobar. Samo 1,95 posto maturanata test iz osnovne razine hrvatskog jezika položilo je s ocjenom odličan, što je lošiji rezultat nego lani, kada je odličnu ocjenu iz hrvatskog dobilo više od šest posto đaka.
– Ono što se može reći za sve testove zajedno jest da su prosječni rezultati nešto bolji nego lani, ali i da je manje onih koji su jako dobri kao i onih koji su jako loši. Zaključak je da se većina đaka "zbila" u sredini – kaže Goran Sirovatka, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje, koje je drugu godinu zaredom i provelo državnu maturu. Drugim riječima, može se reći da su ovogodišnji đaci završnih razreda srednjih škola maturirali s trojkom.
U izbornim je predmetima situacija šarolika. I dok je na testu biologije zabilježeno manje odličnih, ali i manje negativnih ocjena, rezultati testa iz fizike i engleskog jako su loši. Od ukupno 8080 prijavljenih za test iz fizike, jedinicu je dobilo njih 1923. Lani su iz fizike nedovoljnu ocjenu imala 1122 učenika.
Devetero najlošijih
Inače, nedovoljnu je ocjenu na obveznim ispitima dobilo ukupno 2914 maturanata, od čega je 214 gimnazijalaca. Kada je riječ o izbornim predmetima, situacija je još gora. Negativnih je ocjena čak 6065.
A zanimljivo je i da je iz čak četiri predmeta jedinicu zaradilo devetero maturanata.
No bez odgovora će ostati iz kojih su škola najbolji, a iz kojih najlošiji maturanti kao i rang-ljestvica najboljih škola s obzirom na rezultate državne mature ove godine.
Naime, zbog negativne ocjene u završnim razredima više od tri i pol tisuće đaka nije uopće imalo pravo pristupiti ispitima na ljetnom roku državne mature. Stoga, kaže Sirovatka, nije niti moguće imati realnu sliku najboljih srednjih škola i gimnazija.
– Dio škola postrožio je, i to znatno, svoje kriterije ocjenjivanja jer su htjeli imati bolje rezultate na državnoj maturi. I zbog toga mi ni nećemo raditi rangiranje – kaže Sirovatka.
No ono što se već sada, dodao je, može sa sigurnošću zaključiti jest da se čitava državna matura, dakle i eseji, mora održavati nakon nastave te da se treba stati na kraj privatnim pripremama za državnu maturu koje su, kaže Sirovatka, velik problem, ali i jedan od glavnih razloga zbog čega rezultati na maturi nisu mnogo bolji.
– Pokušat ćemo onemogućiti za iduću godinu održavanje takvih priprema time da ćemo ispitne kataloge izmijeniti i nećemo ih objavljivati u cijelosti – kaže Sirovatka. Drugi problem koji je, kaže, uočen, jesu neujednačeni kriteriji ocjenjivanja.
– Odstupanja u ocjenjivanju postoje, ali trudimo se to ispraviti. Nije idealno, ali je bolje nego što je bilo, a ove ćemo godine boljim pripremama ispitivača ocjenjivanje još više ujednačiti – obećao je Sirovatka.
Najavio je i da na ispitima iduće godine neće dežurati matični nastavnici, nego nastavnici iz drugih škola.
Logicno. Kad ti vlast krade pare iz dzepa, pozelis ojacat svoju racunicu.