Iz vrha buduće Vlade kažu da je analiza HNB-a kvalitetna, a iščitavaju je kao poruku da je to najbolje što se može učiniti za očuvanje stabilnosti. Kukuriku koalicija je i prije pobjede govorila da će se rashodi smanjiti 4-5 milijardi kuna. Ozbiljnija analiza može pokazati neke druge vrijednosti.
– Vlada poručuje da će naći najoptimalnije rješenje koje će biti prihvatljivo za socjalne partnere, gospodarstvo i investicijsku zajednicu. Poruke HNB-a uzimamo ozbiljno, radimo bez panike i sve stvari držimo pod kontrolom – rekao je visoki izvor iz buduće Vlade. – Istup HNB-a treba shvatiti kao potporu i ohrabrenje vladi, a ne kao konfrontaciju.
Izvjesna je pojava socijalnog nezadovoljstva, ali nova vlada ima 80 ruku u Saboru i veliku političku odgovornost da učini što je nužno – prokomentirao je Željko Lovrinčević, bivši savjetnik Jadranke Kosor i član Savjeta HNB-a. Monetarna ekspanzija ne može nadomjestiti potrebu za fiskalnom konsolidacijom i reformama, a nova vlada mora biti svjesna da proračunski rashodi u 2012. ne bi smjeli biti veći od 115 milijarda kuna, u odnosu na ovogodišnje 122 milijarde, jer bi došlo do poremećaja u ukupnom makroekonomskom okviru, dodaje Lovrinčević. Ne bude li takve prilagodbe, past će rejting, doći će do nastavka krize uz mogućnost potrebe trošenja jednog dijela deviznih pričuva koje su jamstvo za održavanje ekonomske stabilnosti.
– Mogu se dogoditi i pritisci vlasti na HNB da tiska novac zbog vlastite nesposobnosti da smanje rashode i počnu reforme. Napad na suverenitet HNB-a put je u širi društveni kaos i ovaj savjet ima jasan stav da neće voditi monetarnu politiku na taj način – kaže Lovrinčević. Bankarski analitičar Zdeslav Šantić podsjeća da Hrvatska nema povijesnih iskustava s fiskalnom konsolidacijom i tako velikim smanjenjem proračuna kakav sugerira Hrvatska narodna banka. Posljednjih desetak godina stalni rast BDP-a i niske kamatne stope odvraćali su političare od rezanja javne potrošnje. – Specifična su vremena, možda postoji mogućnost da se i to dogodi. Bilo bi jako dobro da se proračunske potrebe za financiranjem smanje barem za jednu milijardu eura – ističe Šantić te sugerira da se uštede traže u području subvencija, koje su bile velike, ali dosad nisu dale rezultata.
Krene li se u reforme javne uprave, te će mjere imati tek dugoročne učinke, jednako kao i reforma mirovinskog sustava koju treba poduzeti da bi se spriječilo da taj sustav stvara nove obveze, ističe Šantić. Zanimljivo je da je bivši ministar financija Ivan Šuker odbio komentirati sugestije iz HNB-a, dok je budući Slavko Linić za časopis Lider izjavio kako mu je cilj rashode smanjiti za 3 milijarde kuna. Linić je kazao da treba razmotriti i opciju povećanja PDV-a, ali naglasak je stavio na dvije međustope, iz čega bi se moglo zaključiti da bi se mogla ukinuti nulta stopa PDV-a od travnja ili od lipnja, a ne nakon ulaska Hrvatske u EU.
Tako je! Smanjiti plaće i povećati poreze, nek obični ljudi to plate, ne dirajte dobit banaka telekoma i inih porobljivača.