Glavni državni tužitelj Mađarske Peter Polt jučer je sa svojim zamjenikom bio u posjetu glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Polt i Bajić dogovarali su detalje u vezi s optužnicom u slučaju Ina - MOL, odnosno kaznenim progonom predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega se tereti da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, a zauzvrat je MOL dobio upravljačka prava nad Inom i izuzimanje plinskog biznisa.
U Državnom odvjetništvu su nam potvrdili da je održan radni sastanak između Polta i Bajića. Neslužbene informacije po kojima će se postupak razdvojiti te Mađarima prepustiti da sami kazneno gone Hernadija, dok bi se u Zagrebu sudilo Sanaderu i njegovu prijatelju i vlasniku Diokija i Novog lista Robertu Ježiću, preko kojeg je izvršena isplata mita, u DORH-u nisu željeli komentirati.
Dobro rješenje
U pravosudnim se krugovima, međutim, navodi kako je prepuštanje kaznenog progona šefa MOL-a mađarskom tužiteljstvu dobro rješenje zbog nekoliko razloga. Prvi počiva na načelu oportuniteta. Ako se mađarskim tužiteljima ostavi progon Hernadija po optužbi da je Sanaderu dao mito, onda se protiv Sanadera i Ježića optužnica može podići odmah, a suditi im se može od trenutka kada optužnica bude formalno potvrđena. Inzistira li se na tome da s njima na optuženičkoj klupi bude i Hernadi, to bi značilo da se nakon podizanja optužnice na Županijskom sudu u Zagrebu, šefu MOL-a mora odrediti istražni zatvor, a da se potom treba otvoriti procedura raspisivanja međunarodne tjeralice.
Bez Hernadija, može se odmah početi s kaznenim postupkom, što bi sigurno pridonijelo ostvarenju načela efikasnosti kaznenog progona. U tom slučaju, kažu pravnici, optužnica protiv Sanadera i Ježića bila bi potpuno ista, a u njoj bi se spominjalo i Hernadija kao osobu koja je podmitila bivšeg premijera i zauzvrat MOL-u priskrbila izmjenu dioničarskog ugovora kojim se upravljačka prava nad Inom prenose na MOL.
Usto bi Hernadi i dalje bio naveden kao osoba koja je aranžirala dvije isplate što su u lipnju 2009. godine preko off shore kompanija na Cipru koje se povezuju s MOL-om išle na račun Ježićevih poduzeća. Radilo se o isplatama od 2,4 i 2,6 milijuna eura odnosno o polovici mita koje je išlo preko Ježića. USKOK tvrdi da je isplaćeno i preostalih 5 milijuna eura, ali nije utvrđeno preko koga. U medijima je spominjana sumnja da je drugi dio mita išao preko Sanaderova brata Flavija iz Švicarske.
Političke konotacije
Zagovornici rješenja po kojemu bi se postupak u slučaju Ina - MOL razdvojio tako da se Mađarima prepusti progon Hernadija navode da bi se na taj način preskočile i sve negativne političke konotacije koje taj slučaj sa sobom donosi. Zna se, naime, da se Mađari nerado bave preispitivanjem kaznene odgovornosti prvog čovjeka MOL-a. Stvar je u tome da je MOL tvrtka u kojoj država ima značajan udio, pa samim time diranje u Hernadija ima i političke konotacije. Bave li se njime Mađari, onda i sve političke reperkusije slučaja ostaju u okvirima njihovih granica.
U zagrebačkim pravosudnim krugovima ističu da takvo razdvajanje optužnice kakvo se nazire u slučaju MOL - Ina ne bi bilo pravni presedan. Podsjećaju tako da se u slučaju ubojstva vlasnika Nacionala Ive Pukanića u Zagrebu sudilo neposrednim ubojicama, dok se u Beogradu na temelju istih dokaza i istog činjeničnog opisa vodio zasebni sudski postupak protiv Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam, kao naručitelja atentata na zagrebačkog novinskog izdavača.
Glavni državni tužitelj Mađarske Peter Polt sa svojim zamjenikom bio je u posjetu glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću. Polt i Bajić dogovarali su detalje u vezi s optužnicom u slučaju Ina – MOL, odnosno kaznenim progonom predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija, kojega se tereti da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, a zauzvrat je MOL dobio upravljačka prava nad Inom i izuzimanje plinskog biznisa.
U Državnom odvjetništvu potvrdili su nam da je održan radni sastanak između Polta i Bajića. Neslužbene informacije po kojima će se postupak razdvojiti te Mađarima prepustiti da sami kazneno gone Hernadija, dok bi se u Zagrebu sudilo Sanaderu i njegovu prijatelju i vlasniku Diokija i Novog lista Robertu Ježiću, preko kojeg je izvršena isplata mita, u DORH-u nisu željeli komentirati.
Dobro rješenje
U pravosudnim se krugovima, međutim, navodi kako je prepuštanje kaznenog progona šefa MOL-a mađarskom tužiteljstvu dobro rješenje zbog nekoliko razloga. Prvi počiva na načelu oportuniteta. Ako se mađarskim tužiteljima ostavi progon Hernadija po optužbi da je Sanaderu dao mito, onda se protiv Sanadera i Ježića optužnica može podići odmah, a suditi im se može od trenutka kada optužnica bude formalno potvrđena. Inzistira li se na tome da s njima na optuženičkoj klupi bude i Hernadi, to bi značilo da se nakon podizanja optužnice na Županijskom sudu u Zagrebu, šefu MOL-a mora odrediti istražni zatvor, a da se potom treba otvoriti procedura raspisivanja međunarodne tjeralice.
Bez Hernadija, može se odmah početi s kaznenim postupkom, što bi sigurno pridonijelo ostvarenju načela efikasnosti kaznenog progona. U tom slučaju, kažu pravnici, optužnica protiv Sanadera i Ježića bila bi potpuno ista, a u njoj bi se spominjalo i Hernadija kao osobu koja je podmitila bivšeg premijera i zauzvrat MOL-u priskrbila izmjenu dioničarskog ugovora kojim se upravljačka prava nad Inom prenose na MOL.
Usto bi Hernadi i dalje bio naveden kao osoba koja je aranžirala dvije isplate što su u lipnju 2009. godine preko offshore kompanija na Cipru koje se povezuju s MOL-om išle na račun Ježićevih poduzeća. Radilo se o isplatama od 2,4 i 2,6 milijuna eura odnosno o polovici mita koje je išlo preko Ježića. USKOK tvrdi da je isplaćeno i preostalih 5 milijuna eura, ali nije utvrđeno preko koga. U medijima je spominjana sumnja da je drugi dio mita išao preko Sanaderova brata Flavija iz Švicarske.
Političke konotacije
Zagovornici rješenja po kojemu bi se postupak u slučaju Ina – MOL razdvojio tako da se Mađarima prepusti progon Hernadija navode da bi se na taj način preskočile i sve negativne političke konotacije koje taj slučaj sa sobom donosi. Zna se, naime, da se Mađari nerado bave preispitivanjem kaznene odgovornosti prvog čovjeka MOL-a. Stvar je u tome da je MOL tvrtka u kojoj država ima značajan udio, pa samim time diranje u Hernadija ima i političke konotacije. Bave li se njime Mađari, onda i sve političke reperkusije slučaja ostaju u okvirima njihovih granica.
U zagrebačkim pravosudnim krugovima ističu da takvo razdvajanje optužnice kakvo se nazire u slučaju MOL – Ina ne bi bilo pravni presedan. Podsjećaju tako da se u slučaju ubojstva vlasnika Nacionala Ive Pukanića u Zagrebu sudilo neposrednim ubojicama, dok se u Beogradu na temelju istih dokaza i istog činjeničnog opisa vodio zaseban sudski postupak protiv Sretena Jocića, zvanog Joca Amsterdam, kao naručitelja atentata na zagrebačkog novinskog izdavača.
Kako bi rekao Galic.... Igracima spil karata postaje sve tanji