Prosječna neto plaća za mjesec veljaču, isplaćena u ožujku, porasla je za devet eura te je iznosila 1248 eura. Na to su povećanje prvenstveno utjecale isplate menadžerskih bonusa u četiri dobro stojeće branše i to farmaceutskoj, duhanskoj, industriji pića te u bankama koje su značajno povećale prosječne plaće u tim djelatnostima, ali su istovremeno utjecale i na državni prosjek. Većina 'običnih' zaposlenika dobila je u ožujku manje plaće u odnosu na prethodni mjesec budući da je veljača imala manje radnih dana. Dok su bonusi uglancali statističku sliku prosječnih primanja, medijalna plaća kao osjetno realniji pokazatelj, pala je za 15 eura na 1044 eura.
Više stranaca, manje plaće
Sve je više zaposlenih koji primaju minimalne ili neznatno veće plaće kako se osjetno povećava broj stranih radnika u zemlji. Na svakih stotinu novih radnih mjesta koja su otvorena u prva tri mjeseca ove godine, tvrtke su zaposlile 44 strana radnika! Prošle je godine u prvom kvartlu u Hrvatkoj bilo nešto jače od tri posto stranaca u ukupnoj zaposlenosti, no ove je godine njihov udio skočio na 4,3 posto. Ukupno je u prvom kvartalu otvoreno 43 tisuće novih radnih mjesta na koje je zaposleno 19 tisuća stranih radnika. Time je udio stranaca na novootvorenim radnim mjestima skočio na 44 posto, što je puno za zimsko razdoblje, kada je inače zapošljavanje niže. Većinom su to poslovi u slabo plaćenom uslužnom sektoru ili nekvalificirani poslovi u građevini, trgovini, pa i u industriji. Otprilike svako šesto novo radno mjesto popunjavaju umirovljenici.
- Podaci za prvo tromjesečje potvrđuju da je raspoloživost radne snage na domaćem tržištu relativno oskudna zbog čega dolazi i do povećanja udjela stranaca. Sve to potvrđuje ranija očekivanja da će rasti broj stranaca, kaže Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA.
Prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač i dalje su najtraženija zanimanja preko privatnih oglasnika, a slična je potražnja i na državnoj burzi gdje je u petak bilo evidentirano samo stotinu tisuća nezaposlenih osoba. Najniži je to broj nezaposlenih u proljeće još od doba socijalizma. Među nezaposlenima je, međutim, i oko 15 tisuća osoba sa visokom stručnom spremom jer potražnja za fakultetski obrazovanim radnicima pada!
VEZANI ČLANCI:
Medijalna neto plaća za veljaču smanjena je sa siječanjskih 1059 eura na 1044 eura neto za veljaču, s tim što svaki četvrti zaposleni u pravnim osobama zarađuje manje od 822 eura, ne računajući zaposlene u slabo plaćenom obrtu i slobodnim profesijama. Na godišnjoj razini plaće ipak rastu i to gotovo 13 posto nominalno, a oko 8 posto realno, kad se taj rast prilagodi za inflaciju. Hrvatska prednjači po stopi realnog povećanja plaća u eurozoni, no odskačemo i po brzini povećanja cijena.
Gledano prema djelatnostima, prosječna plaća u stanogradnji bila je 950 eura, a oko 1200 u niskogradnji. Trgovina na malo isplatila je 1035 eura prosječne neto plaće, hoteli 1143 eura, a kafići i restorani manje od 900 eura, odnosno 876 eura. Računalno programiranje i informatičari imaju oko 1800 eura prosječne neto plaće, Stručne, tehničke i znanstvene djelatnosti 1343 eura. Javna uprava je uoči izdašne izborne povišice koja je sjela u travnju, bila nadomak 1500 eura prosječne plaće, obrazovanje je imalo malo jače od 1300 eura, a zdravstvo oko 1600 eura. Ti će sekotri povući prosječna primanja idući mjesec. Zbog bonusa je prosječna mjesečna neto plaća u farmaceutskoj industriji skočila na oko 2800 eura, dok je najniža plaća od 837 eura neto u proizvodnji odjeće.
Sporo u odnosu na druge
Hrvatska je tek od prošle godine počela značajnije povećavati plaće. Bečki institut za međunarodna ekonomska istraživanja navodi da jei najvišu prosječnu bruto plaća u 2023 godini imala Slovenija i to 2.221 eura, a slijede Češka (1.790 eura) i Poljska (1.633 eura). Hrvatska je iza njih s prosječnom godišnjom plaćom od 1583 eura. Mađarska, Rumunjska i Slovačka su imale bruto plaće između 1400 i 1500 eura, a na začelju su Bugarska i Srbija s prosječnim bruto plaćama od tisuću eura.
- Promatrano kroz dulji vremenski period, od 2009. godine, u Hrvatskoj je, u usporedbi s zemljama u okruženju, dinamika rasta prosječnih bruto plaća bila razmjerno spora, prenose analitičari RBA. Primjerice, u deset godina rumunjske su se bruto plaće utrostručile, u Poljskoj su rasle oko 70 posto, Sloveniji za 50 posto, a kod nas za trećinu, s tim što se glavnina tog povećanja dogodila nakon pandemije.
Jedan je to od uzroka velikih migracija zbog kojih Hrvatska postaje rekorder po priljevu strane radnike snage. U prvom je tromjesečju ove godine zaposlenost u Hrvatskoj rasla nešto manje od tri postu u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je broj zaposlenih stranaca skočio za 36 posto, prema prvim podacima HZMO-a koje ta kuća zasad prati samo za interne potrebe pojedinih javnih institucija. Na kraju ožujka bilo je 1,65 milijuna zaposlenih, od čega oko 202 tisuće u obrtima i slobodnim profesijama. Obrtništvo je u naletu, posebno paušalni obrti, jer je to porezno najpovoljiji oblik poslovanja, s minimalnim javnim davanjima u odnosu na redovne plaće.
VIDEO Dajete li "bakšu" kad kavu plaćate karticom? Konobari kažu: Domaći to slabo rade
Čudi me da nemamo 80 stranaca na 100 novih radnih mjesta. Kako je krenulo uskoro neće imati koga zaposliti.