Najvažnija vijest u priči o tome da je Hrvatska u utorak poslala pismo svim europskim povjerenicima je činjenica da su ga svi povjerenici ignorirali. Pismo nije postiglo nikakav učinak kod ljudi kojima je bilo poslano. Imalo bi učinak da je bilo koji od povjerenika dan nakon čitanja pisma promijenio stav i usprotivio se sankcijama protiv Hrvatske. Ali nije, svi su povjerenici u srijedu na kolegiju ostali čvrsto stajati iza podrške koju su dali potpredsjednici Viviane Reding još u petak, kad ih je, zajedno s predsjednikom Joseom Manuelom Barrosom i povjerenikom Štefanom Füleom, informirala o ovom slučaju. Nakon što nije postiglo nikakav učinak kod onih kojima je bilo namijenjeno, ponuđeno je na čitanje hrvatskoj javnosti. Analizirali smo nekoliko ključnih poruka iz tog pisma te reakciju na to pismo među europovjerenicima i članovima njihovih kabineta.
PISMO: "Ova je odluka – inter alia – temeljena na pogrešnom prijevodu paragrafa 32. službenog teksta Okvirne odluke na hrvatskom jeziku koji je objavljen u Službenom glasniku Europske unije 29. listopada 2012. godine. Ovo je ispravljeno preko errata corrige objavljenom u Službenom glasniku 20. kolovoza. Zakonski, Hrvatska je bila posve usklađena s acquisom u vrijeme usvajanja Zakona 28. lipnja 2013."
ANALIZA: Pokušaj prebacivanja krivnje na pogrešan prijevod u Bruxellesu doživljavaju kao besmislicu. Svatko ozbiljan, kažu u institucijama EU, znao je i mogao pročitati točan tekst originalne odluke. Osim toga, hrvatske vlasti su prije 28. lipnja i usmeno i pismeno upozorene da bi predloženi "lex Perković", ako bude usvojen, prekršio europski propis.
Netko tko je upravo prekršio pravila nema vjerodostojnost
PISMO: "Hrvatska bi željela ponoviti da bezuvjetno provođenje ovog instrumenta u cijeloj Europskoj uniji i na ravnopravnoj osnovi među državama članicama doista treba biti zajednička briga svih država članica: to je posebno važno jer usvajanje Europskog uhidbenog naloga u cijeloj EU nije bilo ujednačeno."
ANALIZA: U Bruxellesu smatraju da netko tko je upravo prekršio pravila nema vjerodostojnost pozivati na promjenu pravila. Među zemljama EU, zaokupljenima krizom i puno važnijim problemima, nema interesa da se svi zajedno vraćaju na odluku koja je donesena 2002. i mijenjaju je jer to traži nova država članica koja je prekršila pravilo.
PISMO: "Neke države članice su imale (Slovenija) ili zapravo još uvijek imaju (Češka) rokove ili druga ograničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga koje su u suprotnosti s pravnom stečevinom EU. Međutim, Komisija nije razmatrala, predložila ni uvela mjere slične onima što s kojima se suočava Hrvatska"
ANALIZA: Točno, Komisija nije protiv njih aktivirala čl 39. njihovih pristupnih ugovora. No, Slovenija i Češka nisu imale mjerila u pregovorima i nisu kao jedno od mjerila imale usklađenje s propisima o EUN-u. Hrvatskoj je to bilo mjerilo za zatvaranje poglavlja, to je mjerilo ispunila 2010., na temelju toga završila pregovore, potpisala pristupni ugovor, zatim je taj ugovor ratificiran, a onda se Hrvatska vratila nekoliko koraka unatrag i poništila ono na osnovi čega su se dogodili svi sljedeći koraci i ulazak u EU. U Europskoj komisiji smatraju da je upravo zbog toga hrvatski slučaj drukčiji nego češki ili slovenski.
Vlada danas nije usvojila promjene zakona
PISMO: "U stvari, izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj suradnji Ministarstvo pravosuđa je već stavilo u formalnu proceduru, s ciljem da se usvoji na sjednici Vlade 19. rujna 2013. godine. (…) Dakle, sama procedura je najbrža moguća."
ANALIZA: Na današnjoj sjednici Vlada nije usvojila izmjene i nije to uopće imala na dnevnom redu. U Bruxellesu su danas komentirali kako već taj podatak govori o snazi argumenata iz hrvatskog pisma. Ono što je pismo obećalo u utorak da će se dogoditi u četvrtak – nije se dogodilo.
>>Milanović i Barroso razgovarali telefonom
>>Milanović o 'lex Perković': To nije velika šteta za Hrvatsku
