Prije nekoliko dana jedan se anonimni građanin na Facebook-stranici Vlade požalio na prevelike doprinose za mirovinsko osiguranje, koji su višestruko veći od mirovine koju može očekivati. Prema računici fejsbukovca pod pseudonimom Splićanin, iako je u životu zarađivao prosječno 6000 kuna mjesečno i radio 30 godina, očekuje ga mirovina od 2510 kuna mjesečno pa će mu država na kraju isplatiti trećinu od iznosa koji je uplatio u prvi mirovinski stup. Na kraju će uložiti oko 420 tisuća kuna više nego što je iskoristio, zaključio je i poručio Vladi da je to krajnje nepravedno.

Država kao lihvar

– Je li moja domovnica podloga za potpisivanje ugovora s državom koja obračunava zelenaške kamate – upitao se fejsbukovac, a mi smo tragom njegova izračuna provjerili zašto je mirovinski sustav neučinkovit. Doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje u stupu međugeneracijske solidarnosti na neto plaću od 6000 kuna iznose 1774,84 kune mjesečno. To znači da godišnje građanin s tolikom plaćom uplati 21.298 kuna, a u 35 godina radnog staža 745 tisuća kuna. Inače, radni staž od 35 godina osnova je za odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu, na koju imaju pravo i svi stariji od 65 godina s minimalno 15 godina radnog staža. Ako bi se radnik nakon 35 godina rada s natprosječnom plaćom umirovio i poživio sedam godina umirovljeničkih dana, zaista bi mu država isplatila tek nešto više od 210.000 kuna pa ispada da bi solidarno za mirovine drugih uplatio više od pola milijuna kuna. Da je imao priliku sav novac koji je godinama ulagao u I. mirovinski stup oročiti u banci, samo u godinu dana zaradio bi 29 tisuća kuna. Tada bi imao mjesečnu rentu 100 kuna manju nego mirovinu, ali bi mu ostala na raspolaganju kompletna štednja.

Neodrživ sustav

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u kolovozu je bilo 635.187 korisnika starosne mirovine, što je tek polovica ukupnog broja umirovljenika u Hrvatskoj. Sustav je neodrživ zato što imamo 250 tisuća ljudi u invalidskoj mirovini, a gotovo jednak broj koristi i obiteljsku mirovinu. Tu je i čitav niz mirovina stečenih po posebnim uvjetima među kojima je gotovo 12 tisuća mirovina policajaca, vojnika i ovlaštenih osoba koje su imale beneficirani radni staž te 70,5 tisuća mirovina branitelja i njihovih obitelji. Nepravednost sustava vidi se u tome da je tek osam posto redovnih mirovina veće od 4000 kuna, dok je u slučaju posebnih skupina taj udio veći od 50 posto u ukupnom broju mirovina. Mirovine moraju biti male zato što je omjer osiguranika i umirovljenika 1:1,25 pa se na temelju uplata redovitih doprinosa ne može prikupiti dovoljno novca za izdašnije mirovine. A statistika HZMO-a otkriva potencijalnu bombu za mirovinski sustav: više od petine, točno 350.000 osiguranika, starije je od 50 godina. Prema podacima iz proračuna, doprinosima je do kolovoza skupljeno 12,8 milijardi kuna, dok je za transfere građanima, koji se odnose uglavnom na mirovine, izdvojeno 34,3 milijarde kuna. Razlika se nadoknađuje iz poreza. Ispravka nepravde nema bez rasta broja zaposlenih!

PRVO KRENULA NA VLAK

Srpska pjevačica za dlaku izbjegla tragediju u Novom Sadu: 'Ne mogu objasniti zašto sam se vratila'

Video sadržaj

18

IZNIO DOKAZE

Inženjer građevine objasnio kako je došlo do tragedije u Novom Sadu: 'Zbog ovog se diže panika'

Video sadržaj

5

NE SKRIVA SE

Boris Rogoznica otkrio koja mu je najveća greška u braku s Doris Pinčić: 'To smo dogovorno radili'

Uvijek pomogne

Stižu hladniji dani, a mi imamo super prijedlog gableca koji će vas okrijepiti za čas

Tko bi rekao

Povećava se broj kibernetičkih prijetnji, a najranjiviji je zdravstveni sektor

Evo kako možete plaćati karticom, a da je ne vadite iz novčanika