Nakon niza godina sklada između MMF-a i HNB-a, sada dolazi do ozbiljnog udaljavanja u stavovima te dvije institucije
Nakon što je HNB već odlučno reagirao na MMF-ov prijedlog da počne voditi najavljene aukcije kako bi povećao devizne pričuve zemlje, krajem prošlog tjedna nastavilo se koškanje.
MMF je sada detaljnije predstavio svoje viđenje stanja u Hrvatskoj. Naglasak je iznova stavio na zaoštravanje fiskalne discipline i rezanje proračunskih rashoda te je pozvao Hrvatsku da u uvjetima stabilnog tečaja provede internu devalvaciju spuštanjem cijena i rezanjem plaća.
Uz tako dramatičan poziv, ponovili su tezu kako više njihovih direktora (ne svi) smatraju da su devizne pričuve Hrvatske premale te su ponovili kako zbog vanjske ranjivosti HNB treba voditi politiku jačanja pričuva.
Odgovor HNB-a
Iz HNB-a su poručili MMF-u kako se u većini slažu s MMF-om, ali se ne slažu da su međunarodne pričuve niske te neće primjenjivati tehniku deviznih intervencija koju im MMF predlaže jer primjena te tehnike dovela bi do nepovoljnih tečajnih očekivanja, čak i do smanjenja samih pričuva, rasta kamata te, posljedično, nižeg rasta kredita i slabijeg rasta. HNB je upozorio kako je Moody's naznačio da bi uz slabljenje kune smanjili rejting RH.
Euroizacija
HNB se oštro osvrnuo i na teze da je odgovoran za opasnosti što proizlaze iz visoke euroizacije zemlje. Tvrde da za razliku od drugih tranzicijskih zemalja u RH građani pretežito i štede u inovalutama, a ne uzimaju samo kredite uz valutnu klauzulu. To je drukčiji oblik euroizacije od onog u kojem banke posuđuju novac u inozemstvu te ga plasiraju uz valutnu klauzulu, dok stanovništvo pretežito štedi u nacionalnoj valuti.
......moram štediti u valuti kojoj vjerujem, tako mi nalaže srce junačko!