– Zbog stegnutog proračuna, kao i posljednjih deset godina otkad je započela mirovinska reforma, stopa izdvajanja za drugi stup od pet posto opet se neće povećati – rekao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na okruglom stolu Nova arhitektura mirovinskog sustava u organizaciji časopisa Banka. Ipak, zakon se mijenja i razdvaja onaj o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Obveznim mirovinskim fondovima povećat će se limit ulaganja u jednu kompaniju sa 10 posto na najvjerojatnije 15 posto. Kao što je i najavljivano, uvode se tri potportfelja, podijeljena prema rizičnosti. Novi će zaposlenici automatski biti uvršteni u tzv. B potportfelj, koji je jednak sadašnjem ulaganju fondova, a onda će Regos i društva upućivati osobe da se opredijele koji potportfelj žele. Može se pretpostaviti da će rizičniji odabrati mlađe osobe, a konzervativniji potportfelj starije.
Iz glavnice, a ne kamata
Radilo bi se i na povećanju broja dobrovoljnih mirovinskih fondova, pa bi njima ubuduće mogla upravljati društva za upravljanje investicijskim fondovima i obvezni mirovinski fondovi. Dinko Novoselec, predsjednik uprave AZ obveznog mirovinskog fonda, požalio se što stopa od pet posto nije povećana, te istaknuo kako se mirovina ne može graditi iz kamata, nego glavnice. Misli da su fondovi dosta napravili u pitanju prinosa, ali činjenica je, rekao je, da je razvoj domaćeg tržišta kapitala loš, a i efekti na realnom sektoru ne zadovoljavaju.
– Želimo bolju vezu naših fondova i rasta gospodarstva – rekao je Novoselec. A to bi trebala promijeniti njihova veća izloženost kompaniji pa time i više prostora u odlučivanju.
Opomene ili preporuke
Naravno da će tada biti i pojačana uloga Hanfe, a njezin predsjednik uprave Pierre Matek rekao je kako je efikasnije umjesto prekršajnih prijava uvesti javne opomene i preporuke. Ministar je najavio i novine u dokupu mirovine. Više je ne bi obavljalo samo jedno društvo na tržištu, misleći na Royal, koje ne kontrolira Hanfa, nego mirovinska osiguravajuća društva kroz program mirovinske rente ili dokupa imovine.
posto bit će najvjerojatnije limit ulaganja obveznih mirovinskih fondova u pojedino društvo. Sada je taj limit 10 posto, a mirovinci su tražili da bude 20 posto
kuna ubuduće bi morao biti temeljni kapital mirovinskih osiguravajućih društava koji će obavljati programe dokupa mirovine i program mirovinske rente
Bez brige, sa padom nataliteta, dolaskom EU, migracijom itd ostati će svega 2-3 milijuna Hrvata pa neće biti problema sa mirovniskom fondovima.