Prema rezultatima rada policije i sigurnosnim pokazateljima Ranko Ostojić je najlošiji ministar unutarnjih poslova od 2001. godine do danas. Tako, naime, proizlazi iz statističkih pokazatelja o radu policije koji se vode u samome MUP-u. Do posljednje promjene vlasti najneuspješniji ministar policije bio je Tomislav Karamarko čiji je mandat imao koeficijent uspješnosti samo 15,9. Naslijedio ga je Ostojić kojemu je koeficijent uspješnosti pao na 9,2. Uzme li se u obzir podatak da je po koeficijentu uspješnosti najbolji ministar unutarnjih poslova bio Šime Lučin sa 54,4, a da je za njegova mandata Ranko Ostojić bio ravnatelj policije, onda su rezultati sadašnjeg prvog čovjeka represivnog aparata još porazniji. Ministar Ostojić kaže da ne bježi od rezultata objavljenih u statističkom pregledu, ali poručuje da se po tome vidi i da su najbolji rezultati policijskog rada bili u razdoblju od 2001. do 2004. godine. A tada je on bio ravnatelj.
Lošiji rezultati
Policijska evidencija za prošlu godinu ima i pozitivnih kretanja - broj prometnih nesreća manji je za 12,7 posto. Ukupno je kaznenih djela manje za 2,9 posto, no ovu pozitivnu brojku umanjuje ona koji govori da je policija postigla lošije rezultate u razriješenosti – razriješila je 3367 kaznenih djela manje nego u 2011. godini.
Imovinska kaznena djela, koja čine više od 75 posto općeg kriminala, porasla su 1,2 posto. Krađe su porasle za 5,8 posto, a više je i razbojništava. Iz statistike proizlazi da su novčarske institucije poduzele mjere zaštite od razbojničkih prepada (u mjenjačnicama ih je manje za gotovo 45 posto, u bankama za 38 posto, a kladionicama za 12 posto), ali su zato češće na meti kuće i stanovi građana – lani je bilo čak 67,4 posto više prepada nego 2011.
Organizirani kriminal porastao je za 14,2 posto, što ne znači ništa loše, nego bi se moglo reći da ukazuje na intenzivniji rad policije. Pažnju, međutim, privlači struktura organiziranog kriminala. Najviše ga otpada (23,4 posto) na ilegalno prebacivanje preko granice. Slijedi krivotvorenje novca zastupljeno s 19,3 posto, potom iznude koje čine 13,6 posto, pa nedopušteno držanje oružja s 13,3, dok protupravna naplata čini udio u organiziranom kriminalu od 10,7 posto. Po ovome ispada da je šverc droge, oružja ili zlata u Hrvatskoj izvor prihoda manjem broju kriminalnih skupina. Uzmu li se u obzir podaci o zapljeni droga, moglo bi se zaključiti da one i nisu strašan problem. Manje je zapljena heroina, amfetamina, heptanona i ecstasyja, a više kokaina, hašiša i marihuane.
Četiri komponente
Za 18 posto je manje prijava za kaznena djela gospodarskog kriminala, a prema policijskoj statistici ispada da je manje i korupcijskih kaznenih djela, i to za 9,4 posto, dok je korumpiranih osoba manje za 22,2 posto. Ako Hrvatska doista lani nije postala manje korumpirana zemlja, onda brojke govore da je pala policijska uspješnost otkrivanja i prijavljivanja korupcije.
Služba za analitiku MUP-a pozabavila se metodologijom pri ocjenjivanju rada policije. Naglašava da dosadašnje mjerenje uspješnosti rješavanja kaznenih djela ne daje pravu sliku jer su ti podaci podložni manipulaciji. Ukazuju da treba uzeti više parametara za dobivanje „pokazatelja uspješnosti“ policije, što od nas očekuje i EU. Da bi dobili efikasnost rada uzeli su četiri komponente: količinu posla (ukupan broj kaznenih djela koja su kriminalistički istraživana), uspješnost posla (broj djela koja su uspješno riješena), težina posla (broj težih i lakših djela koja su uspješno riješena), te kvalitetu posla. Po tim je kriterijima efikasnost kriminalističke policije u mandatu R. Ostojića pala za čak 10,9 posto u odnosu na godinu prije. Lošu prolaznost u statistikama ministar Ostojić obrazlaže i novim načinom obračuna podataka.
>>'Nisam rekao da je Azapović umro od opijata, nego da nije od ozljeda'
