Nepravomoćna presuda Trgovačkog suda u Zagrebu u sporu potrošača protiv banaka postaje prvorazredna gospodarska tema u zemlji, o čemu razgovaramo s prof. dr. Žarkom Primorcem, stručnjakom za financije.
Može li presuda dovesti u pitanje stabilnost banaka?
Presuda je već dosad dovoljno uzdrmala duhove na financijskom tržištu. Još se ne mogu procijeniti efekti presude na stabilnost bankarskog sustava jer je neizvjesno hoće li postati pravomoćna. Kako god bude, presuda će ostaviti posljedice na stabilnost bankarskog sustava koja je uzdrmana i drugim nepovoljnim kretanjima: visokim udjelom loših kredita, tendencijom njihova daljnjeg rasta, smanjenim kreditiranjem i opadanjem profitabilnosti. U ovo vrijeme, dok traje prava rašomonijada oko validnosti ove presude, trpe i banke zbog povećanih rizika, ali i korisnici kredita jer moraju i otplaćivati dospjele rate.
Šteta za sve
Ako se takvo stanje produlji, a izvjesno je da će proći dosta mjeseci do pravomoćnosti presude, potencijalne štete na obje će strane biti velike, kako stvarne tako i reputacijske. Štetu će trpjeti i ukupna nacionalna ekonomija zbog moguće suzdržanosti banaka u procesu financiranja poslova, zatim zbog povećane suzdržanosti inozemnih ulagača zbog pravne nesigurnosti te drugih nepovoljnih efekata. Zato mi se čini da bi nagodba bila najbolje rješenje za obje suprotstavljene strane u sporu.
Treba li država Zakonom o potrošačkom kreditiranju intervenirati kad su u pitanju krediti u švicarskim francima?
Ne mislim da država može puno učiniti propisivanjem uvjeta za kreditiranje u švicarskim francima. To bi značilo direktnu intervenciju na tržištu financijskih usluga. Problem nije samo sa švicarskim frankom, a što je s eurom ili sutra s dolarom? Problem je što smo poodavno napustili priliku da kunu afirmiramo kao stvarnu nacionalnu valutu. Kuna je „žrtvovana“ radi imaginarnih ciljeva da ćemo brzo postati članica europske monetarne unije, da trebamo održati stabilnost tečaja i bankarskog sustava. Sada živimo u valutnom važenju koje nije ni kunsko ni eursko. Budući da je ulazak u euro godinama daleko, ne treba čuditi ako sutra upadnemo u slične probleme s nečim drugim.
Kako komentirate stanje u javnim financijama?
Naše su javne financije pod velikim pritiscima. Nažalost, pritisci će biti još veći jer se ne povećava porezna baza, a porezno opterećenje već je sada visoko. Ne vidim puno prostora da se povećaju porezni prihodi unatoč izvanrednim naporima koje provodi porezna administracija. Jedini, kratkoročni odgovor je daljnja redukcija rashoda, ali ne samo mehaničkim smanjenjem pojedinih pozicija nego reformama javnog sektora.
Izvoz: predzadnji u Europi
Nadalje, napori moraju biti koncentrirani na povećanje privredne aktivnosti, stanje u realnom sektoru ekonomije i dalje nije dobro. Industrija pada već nekoliko godina, samo je u prošloj godini pala 5,5%, a nastavlja se pad i u ovoj godini. Još nismo dostigli razinu industrijske proizvodnje iz 1989. godine, sada smo negdje na oko 83% razine iz te godine, a prema udjelu robnog izvoza u domaćem društvenom proizvodu na predzadnjem smo mjestu u Europi, iza Albanije. Stanje u drugim sektorima je slično. Pored reformi u javnom sektoru, posebne napore treba ulagati u pravcu oživljavanja realnog sektora naše ekonomije.
>> Sudac koji je šokirao banke nema nijedan kredit
