Najbolje plaćeni Hrvat lani je prijavio dohodak od 5,8 milijuna kuna! Njegova mjesečna bruto plaća bila je 483 tisuće kuna pa proizlazi da je u jednom mjesecu zaradio koliko i prosječno plaćeni Hrvat u pet godina! Njegovu godišnju plaću prosječno plaćeni zaposlenici ne mogu zaraditi ni za cijeli radni vijek – jer bi im za to trebala 61 godina rada.
Nije usamljen
Tko je sretnik, porezna je tajna, no podaci iz godišnjih poreznih prijava za 2012. otkrivaju da bez obzira na krizu i petogodišnju recesiju – nije usamljen. Dvadeseti na listi najbolje plaćenih zaposlenika u zemlji zaradio je 2,4 milijuna kuna, drugi i treći na listi bili su toliko dragocjeni svojim poslodavcima da su ih nagradili sa po više od četiri milijuna kuna, a osobe s četvrtog do devetog mjesta zaradile su više od tri milijuna kuna. Ukupno je dvadeset najplaćenijih osoba prošle godine zaradilo 64 milijuna kuna.
U želji da zaštiti njihov identitet, Porezna uprava više ne objavljuje ni djelatnosti ni sredine u kojima su podnijeli poreznu prijavu, ali pretpostavlja se da se milijunske plaće isplaćuju samo menadžerima u bankama, telekomunikacijama ili IT industriji.
Rekorder s mjesečnom plaćom od 483.000 kuna na ruke prima otprilike 253.000 kuna, a preostalih 230.000 kuna odlazi državi na ime poreza i doprinosa pa se poreznim vlastima isplati čuvati ih kao kap vode na dlanu – plaćaju porez na dohodak po najvećoj poreznoj stopi od četrdeset posto.
No, ima li se na umu da progresivnih četrdeset posto poreza plaćaju oni koji zarađuju 20.000 na mjesec, jednako kao i rekorderi sa 400.000 kuna tada se opet može otvoriti pitanje pravednosti takvog sustava.
Lista najbolje plaćenih obrtnika i samostalnih profesija nešto je siromašnija – predvodi je osoba s godišnjim dohotkom od 1,9 milijuna kuna, drugoplasirani samostalac ili obrtnik prijavio je 1,7 milijuna kuna, a treći na listi 1,4 milijuna. Dvadeseti je ostvario 633.000 kuna godišnjeg dohotka, a u toj se skupini osim obrtnika nalaze i odvjetnici, trgovački putnici, novinari, liječnici, stomatolozi.
Lani je prosječno plaćeni zaposlenik imao bruto plaću od 7875 kuna, odnosno 5478 kuna neto i velika većina zaposlenih nije ni podnosila poreznu prijavu jer za to nisu imali razloga.
Smanjena prava
Nakon što su ukinute porezne olakšice za stanovanje, liječenje i osiguranja, znatno se smanjio broj poreznih prijava. Za prošlu godinu stiglo ih je samo 684.034, a do ovoga tjedna obrađeno ih je 537.789. Smanjenju prijava pridonijelo je i to što je država obavezala poslodavce da u zadnjem mjesecu u godini poravnaju sve porezne obveze za svoje zaposlenike pa tako ni radnici koji su dulje vrijeme tijekom kalendarske godine bili na bolovanju nemaju razloga za podnošenje prijava.
Ta je obaveza ostala samo za one koji su radili kod dva ili više poslodavaca te kod obrtnika i slobodnih profesija, iznajmljivača i slično. Olakšice koje su ostale na područjima od posebne državne skrbi također se ostvaruju tek nakon godišnje prijave. Menadžerima se također isplati podnijeti prijavu jer im država krajem godine vraća preplaćene doprinose. Na iznos plaće veće od 47 tisuća kuna bruto (šest prosječnih plaća u državi) država vraća petnaest posto mirovinskog doprinosa jer su limitirane i najveće mirovine koje se mogu ostvariti iz radnog odnosa.
Porezna uprava navodi da su dosad građanima vratili 853 milijuna kuna pa proizlazi da je 459.000 obveznika prosječno dobilo po 1860 kuna povrata. No, za 46.000 obveznika utvrđena je da dodatno moraju platiti porez, a prosječne su uplate otprilike 4000 kuna.
>>Plaće u Zagrebu više nego prosječne u Hrvatskoj
