Kriza je pokvarila mnoge obiteljske navike u Hrvata, ali po broju posjećenih stranih zemalja u dobi do 16 godina hrvatska su djeca svejedno zamalo rame uz rame s – malim Britancima. Pomladak nacije, koja se uz Nijemce ubraja u ponajveće svjetske putnike, do šesnaeste u prosjeku obiđe najmanje pet stranih zemalja, a naša djeca posjete ih četiri do pet. Britanski Daily Mail navodi i kako mali Britanci, pritom, vide barem dvije zemlje više od roditelja dok su bili djeca njihove dobi, a slični omjeri vrijede i za naše prilike. No, većina sličnosti tu prestaje. Otočani samo do Europe prevaljuju stotine i tisuće kilometara, a Hrvati do prve granice automobilom stižu praktički za sat vremena.
Preko granice sa školom
Osim toga, dok se britanski mališani preko granice otiskuju uglavnom s roditeljima, u Hrvatskoj su velikim dijelom za putovanja u inozemstvo zaslužne škole.
– Ljetovanje i odlazak na more veliki su pokretač putovanja za sve europske obitelji, a ne samo Britance. U Hrvatskoj to nije slučaj, jer imamo svoje more i snažnu tradiciju odlazaka na Jadran. Obiteljska ljetovanja naših ljudi u Turskoj, Grčkoj... zbog financijske situacije zapravo su iznimka – govori Saša Blažeković, direktor agencije Speranza. – Sa školom se, pak, često putuje u inozemstvo i do 16. godine. Osnovci uglavnom idu na putovanju unutar zemlje, ali već u prvom i drugom razredu srednje škole odlazi se na kraća putovanja ili jednodnevne izlete. I to uglavnom u Sloveniju, Italiju, Austriju, Mađarsku, BiH, Slovačku te eventualno Češku. Rekao bih čak da su mnogima upravo školska putovanja glavni način da vide nešto od inozemstva. Vjerujem da naša djeca u dobi do 16 godina zahvaljujući tome posjete i tri-četiri zemlje.
Većina svoja školska putna iskustva do kraja srednje škole obogate bar još jednom zemljom. Ukupne su brojke, nažalost, i dvadesetak posto manje nego u pretkriznoj 2008. ili 2009.
Sa 18 sami na put
– Doista se manje putuje, a moj je dojam, inače, da je podjednako djece do 16 godina koja neku stranu zemlju vide sa školom ili s roditeljima. Skijaši su, recimo, najstabilnija klijentela, a ako ih u sezoni na skijanje u inozemstvo odlazi oko 200.000, među njima je možda i nekoliko desetaka tisuća djece u dobi do 16 godina. Vjerujem da u dobi o kojoj govorimo inozemstvo vidi oko sto tisuća djece – procjenjuje Ivan Pukšar, direktor agencije Kompas.
Britanci, inače, do punoljetnosti obiđu 11 zemalja. Do te dobi, pak, i mladi iz Hrvatske već nanižu neke nove zemlje koje su vidjeli. Mladi Hrvati, recimo, odlaze i u Englesku, Španjolsku, Francusku, Njemačku ili Austriju učiti strane jezike, a ima i rekordera koji zasigurno ne zaostaju za britanskim vršnjacima i koji u putovnici i prije osamnaeste već imaju žigove s graničnih prijelaza u 40 zemalja svijeta. A da bi naših mladih bilo i više po svijetu da nije krize, potvrđuje i direktor Ferijalnog i hostelskog saveza Tihomir Plejić.
– Putuju mladi, ali na manje dana nego što je prijašnjih godina bio slučaj, a kad su u pitanju organizirana putovanja, grupe su manje. Prije osamnaeste se, pak, rijetko i kreće na individualna, samostalna putovanja – kaže Plejić.
>>Mladi se brinu zbog manjka novca za život, a štede za putovanja
