Ako supružnici život u izvanbračnoj zajednici nastave životom u braku pa se razvedu, neće dijeliti samo imovinu stečenu u braku nego i imovinu stečenu u izvanbračnoj zajednici! Proizlazi to iz revizijske odluke Vrhovnog suda u slučaju Giriček, koja će zasigurno utjecati na sudsku praksu u sličnim slučajevima. Vrhovni sud srušio je pravomoćnu presudu u predmetu u kojem je Nataša Gulan, bivša supruga proslavljenog košarkaša Gordana Giričeka, tražila da se utvrdi da ima pravo na polovicu od 11 milijuna kuna stečenih u vrijeme zajedničkog života s Giričekom, umjesto 102.500 dolara stečenih u osam i pol mjeseci braka, koliko joj je parnicom bilo dosuđeno.
Tražila i pola stana
Nataša Gulan, prof. tjelesnog, i Giriček u emotivnoj vezi bili su od 27. veljače 1997. Zajedno su počeli živjeti 30. rujna 2001., a vjenčali su se 11. prosinca 2003. u Orlandu. Tri mjeseca poslije, u ožujku 2004. dobili su djevojčicu, a u kolovozu 2004. njihov je brak prestao postojati. To su za sud bile nesporne činjenice. U srpnju 2004., kada je Giriček potpisao ugovor s Utah Jazzom težak 16 milijuna dolara, prema tadašnjim Natašinim izjavama, tražio je od nje da potpiše “da se odriče njegova novca”.
Dva tjedna poslije, 3. kolovoza 2004., Giriček je podnio tužbu za razvod braka.
U parnici o podjeli bračne stečevine Nataša Gulan je u protutužbi tvrdila da zajednička bračna i izvanbračna stečevina iznosi 1,550.000 USD (8,9 milijuna kuna) te uključuje stan u Fijanovoj vrijedan 308.000 eura (2,34 milijuna kuna).
U zagrebačkoj Palači pravde 2007. presuđeno je da njihova zajednička bračna stečevina iznosi 205.000 USD te joj je sud dodijelio polovicu tog iznosa. Kako je izgubila spor, morala je platiti sudske troškove od 394.000 kn.
Odvjetnica Dafinka Večerina žalila se Županijskom sudu navodeći da je presuda nepravedna jer, da se Nataša nije vjenčala s Giričekom, tada bi sud imovinu stečenu za zajedničkog života dijelio napola, a ne samo onu koju su stekli u osam i pol mjeseci braka.
No žalba nije prihvaćena jer je 2010. godine Županijski sud ustvrdio da je dužan primijeniti odredbu Obiteljskog zakona po kojem se imovina dijeli popola između supružnika ako su u braku ili najmanje tri godine u izvanbračnoj zajednici, odnosno kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Obrazložio je i da zakonom nije predviđena iznimka u podjeli bračne stečevine kada se izvanbračna zajednica nastavlja bračnom.
Pogrešna primjena prava
Večerina je na presudu izjavila reviziju Vrhovnom sudu, koji je nakon tri godine zaključio da je revizija osnovana i da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo.
– Vrhovni sud prihvatio je naše argumente da se izvanbračna zajednica, koja nikad nije bila prekinuta, nego je nastavljena brakom, smatra kontinuitetom pa se i imovina stečena u toj izvanbračnoj pa bračnoj zajednici dijeli popola – kazala je Večerina zadovoljna presudom.
– U konkretnom slučaju riječ je o izvanbračnoj zajednici stranaka, koja je nakon nepune tri godine promijenila oblik sklapanjem braka u kojem je rođeno zajedničko dijete. S obzirom na kontinuitet zajednice stranaka, a osobito s obzirom na njezino povećanje kvalitete (prelazak izvanbračne zajednice u bračnu), stav je suda da treba smatrati da se radi i o kontinuitetu imovine koja je stečevina prvo izvanbračnih, a potom bračnih drugova – ustvrdio je Vrhovni sud.
Kako zbog pogrešne primjene prava nisu utvrđene bitne činjenice o stjecanju imovine, predmet je vraćen na ponovno suđenje.
>>Giriček: Ovo su pravi životni uzori
