Zbog ovrhe o kojoj nije mogao ni sanjati, jer uopće nije ni znao da postoji dug zbog kojeg će se naći na udaru vjerovnika, čovjek se može naći u doista bizarnoj situaciji. To se dogodilo Danijelu Korošecu iz Koprivnice, koji se zbog ovrhe odrekao – prava na rad i zaradu.
Zatezne kamate
Njegov je otac bio jamac za kredit kod Slatinske banke iz 1999. godine čovjeku koji je potom napustio Hrvatsku pa je banka dugove počela naplaćivati od jamaca.
Međutim, otac je u međuvremenu umro, a njegov je sin prihvatio nasljedstvo ne znajući da je opterećeno kreditnim zaduženjem.
Obavijest o tome, kaže, dobio je naknadno, a u međuvremenu mu je banka na dug zaračunavala zatezne kamate punih devet godina pa se iznos koji im je dužan platiti sa 30.000 kuna popeo na pet puta veći.
Banka je ovrhu protiv Korošeca pokrenula 2002. godine. Korošec je ispričao kako su mu u banci rekli da ne mogu doći do dva jamca za sporni kredit, no on je jednoga od njih sam pronašao. Riječ je o umirovljeniku sa 1200 kuna mjesečnih primanja, kojemu banka svaki mjesec za jamstveni dug uzima 300 kuna.
– Zbog ovrhe zatvorio sam svoju tvrtku jer bih, da sam zaposlen, cijeli život morao raditi za banku – kaže Korošec i domeće kako i ne pomišlja da pronađe posao.
Kuća u kojoj stanuje s obitelji, kaže, na svu sreću nije u njegovu vlasništvu jer bi se i ona našla na bubnju, a jedino što glasi na njega jest 1080 kvadrata golog zemljišta vrijednog oko 53.000 kuna koje će sljedećeg mjeseca ponovno ići na javnu dražbu.
– Svi odvjetnici s kojima sam se konzultirao kazali su mi da nemam baš nikakvih osnova za žalbu. Jednostavno, ne preostaje mi ništa drugo nego čekati treću i posljednju javnu dražbu za zemlju koja će biti prodana za najmanje trećinu svoje vrijednosti, što iznosi 18.000 kuna – kaže Danijel.
Ono što je apsurdno u Danijelovu slučaju jest to što mu Slatinska banka, kaže, po zakonu nije dužna kazati točan iznos koji banci duguje.
Ne može se žaliti
– Kazali su mi da im uplatim koliko mogu skupiti. Ako dug preplatim, tada mogu tražiti povrat viška novca – čudi se Danijel. Nije mu jasno ni kako je banka došla do izračuna duga. Njegova je odvjetnica, kaže, izračunala koliko bi dug s kamatama mogao iznositi te je došla do gotovo tri puta manjeg iznosa – 67.000 kuna.
Na naš upit o tome kako je moguće da Danijel ne zna koliko je točno dužan, iz Slatinske nam banke odgovaraju:
– Ta tvrdnja uopće nije točna, pa molimo da se gospodin obrati u našu poslovnicu u Pitomači, u kojoj je kredit svojedobno realiziran, kako bi preuzeo potvrdu o stanju duga.
No, Danijel se na odgovor iz banke nasmijao.
– To nije točno. Svojedobno sam razgovarao s odvjetnikom banke koji mi je kazao da točan iznos ne mogu doznati, nego da upravi banke dam ponudu u kojoj trebam navesti najviši mogući iznos koji im mogu ponuditi da namirim dug. Nakon toga, kazao mi je odvjetnik, donijet će se odluka hoće li moja ponuda biti prihvaćena ili ne – tvrdi Danijel te napominje da mu je upravo bančin odvjetnik otkrio da se njegov dug penje na više od 130.000 kuna.
U Slatinskoj banci pak ne znaju ništa o tome da je netko Danijelu dao informaciju o dugu većem od 130.000 kuna. Nisu nam htjeli komentirati Danijelove navode o pretjeranom iznosu duga koji mu je zaračunat.
naslijednik ogovara za dugove u visini vrijednosti naslijeđene imovine,stoga ako je i kuća nalijeđena a potom prepisana na nekog od članova obitelji ulazi u tu vrijednost