Ministre, kakvo je vaše stajalište o Pelješkom mostu, je li to najbolje rješenje, s obzirom na 1. srpnja i ulazak Hrvatske u EU, bilo je pitanje novinarke Bloomberga ministru policije Ranku Ostojiću, postavljeno na Markovom trgu, nakon sjednice vlade prije nekoliko dana. Ministar, bombardiran tog dana pitanjima oko eksplozivne naprave u Podsusedu, potpuno iznenađen, nije odgovorio baš ništa. Kako i bi kad niti on, a još problematičnije, niti njegovi policajci ne znaju pouzdano kakav će režim prelaska granice vladati ovog ljeta na graničnim prijelazima kod Neuma. Osnovno znaju, da kreće s primjenom Schengenski granični režim, ali konkretno, kakvu će to situaciju u praksi proizvesti na tom čudnom međudržavnom prijelazu, putem kojega je RH razdvojena i spojena uz prekid od kojih 14 kilometara, ne usudi se prognozirati još nitko. A svi se plaše zastoja, kaosa i nepreglednih kolona vozila i kamiona koji će blokirati tanani prijelaz i cestu koja ujedno predstavlja i jedinu cestovnu žilu kucavicu između Hrvatske i njezina juga. Pitanje o Pelješkom mostu, naravno, sugerira budućnost i jedino kvalitetno povezivanje razdvojenih dijelova, ne više samo Hrvatske, nego i EU, no za naše političare to je vrhunsko političko pitanje. Odgovor još nema ni premijer, kao ni mjerodavni ministar prometa Hajdaš-Dončić. A koji će ipak morati, kažu negdje u ožujku, dati konačne naputke i odrediti granični režim na neumskom potezu.
Sporno plombiranje kamiona
Prema zadnjim saznanjima, znatno gabaritniji zajednički granični prijelazi oko Neuma bit će dovršeni do travnja, što će omogućiti ulaz/izlaz na puno više traka. Problem nastaje kada se s tog mnoštva traka tisuće automobila i kamiona sliju svi u jednu točku – usku magistralnu cestu koja prolazi kroz Neum. Gužve i svakodnevni kolaps prometa potpuno su izvijesni.
Prema onome što je RH ispregovarala s EU, zna se da kroz neumske prijelaze mogu prolaziti automobili domaćih ljudi i turista, te kamioni i kombiji koji ne prevoze hranu i/ili robu vredniju od 10.000 eura. Za ostale kombije i šlepere uspostavlja se poseban režim prelaska – moraju prethodno otići na carinu u Pločama ili Dubrovniku gdje će ih zapečatiti, plombirati. Nakon toga mogu na prijelaz, čekati u kolonama, prijeći Neum i otpečatiti svoje šlepere, opet na carinarnicama u Pločama ili Dubrovniku. A cijeli bi taj postupak, pogotovu u sezoni mogao potrajati satima. Marijan Banelli, predsjednik uprave udruge Hrvatski cestovni prijevoznici, ne čupa kosu, nego svim silama pokušava unaprijed pronaći načine kako spriječiti prijeteći kaos kod Neuma. – Izvan turističke sezone svakodnevno kroz Neum prođe stotinjak vozila dostave, a već od travnja, svibnja, promet je znatno intenzivniji i svakog dana prijelaze prođe između tisuću do tisuću i pol takvih vozila, kaže. I nije problem u plombiranju, nego u mjestu gdje će carinici stavljati plombe – u carinskim ispostavama u Pločama i Dubrovniku. Autoprijevoznici su zabrinuti što će šleperi morati stajati u kolonama na više mjesta no sada, što će jako usporiti ionako spor prolazak kroz Neum. No, u HUP-u i HCP-u su osmislili rješenje – predlažu da se od prijelaza Klek do Bistrine sagradi javna rasvjeta i postave kamere. – Na graničnim prijelazima nadgledali bi cijelo vrijeme prolaz kamiona, softverski bi se signaliziralo ako neki kamion stane, a pratio bi se i njihov GPS signal, kaže Banelli. Misli da bi EU bila voljna čak i sufinancirati ovaj projekt, s obzirom da treba postaviti stupove s osvjetljenjem na 3,5 km od Kleka do Neuma, te oko 4,5 km od Neuma do Bistrine. Kroz Neum, u dužini od oko sedam kilometara, javna rasvjeta već postoji. U HCP-u računaju da bi valjalo postaviti duž cijelog koridora 270 kamera. Time bi se izbjeglo plombiranje i višekratno čekanje u kolonama.
Mogu pomoći i trajekti
Rješenje jest prihvatljivo i za EU, jer za Uniju je samo važno da se promet nadzire, da u kamione u BiH neće “ulaziti robe i izbjeglice”, dakle svejedno im je hoće li RH i BiH to urediti plombama, ili kamerama koje snimaju 24 sata. Saznaje se da bi projekt bio zajednički, a da su tom rješenju skloni mjerodavni i u RH i BiH. U HCP-u imaju još ideja kako smanjiti kaos kraj Neuma. Treba uključiti postojeću trajektnu vezu između Ploča i Trpnja na Pelješcu. Trajekt prolazi tu udaljenost za oko sat vremena, no problem je što vozi samo tri puta dnevno. Kada bi ministar Hajdaš-Dončić mogao organizirati da se uvedu, u mjesecima kada je promet najžešći, ili barem u tri dana vikenda četiri trajekta koji bi vozili stalno, uz subvencioniranje dijela cijene prijevoza, može se očekivati da bi se pritisak na cestovni prijelaz kod Neuma smanjio za 30 do 50 posto. Banelli kaže da najveći problem imaju uzgajivači školjaka s juga Hrvatske koji su u apsurdnoj situaciji. Napokon je EU ukinula zabranu uvoza hrvatskih školjkaša, a oni nemaju načina brzo ih prevesti do velikog tržišta. Hladnjačama s školjkašima treba brz prolaz, no nemaju nikakav prioritet. U HCP-u iniciraju transport školjki zrakoplovom u frigo-kontejnerima. Schengenski promet kroz Neum može se, dakle, ubrzati, ako ove prijedloge podrži Vlada RH. Koja bi morala već imati rješenje i za drugi veliki problem – kako ubrzati prolaz putničkih i turističkih vozila.
>>Posao snova – čuvar pelješkog mosta
MOST;MOST I OPET MOST! Vladajući brinu brigu za turiste,a za nepovezanost sa hrvatskim jugom kao da ih nije briga.Rješenje kakvo god bilo ne smije biti privremeno.No Hrvatska ne živi privremeno već je povezivanje cjelokupne Hrvatske od vitalnog značenja za sve nas a to zapravo znači izgradnja mosta kao jedino pravo i konačno rješenje. Naši vladajući do danas nisu obavijestili kakvi se i da li se opće vode razgovori sa Bosnom i Hercegovinom koja također mora biti uključena u sve bliže nadolazeće probleme na neumskom teritoriju.