Njemački konzervativni tisak optužio je danas predsjednika europske središnje banke Maria Draghija da je napisao ''bianco-ček'' prezaduženim članicama eurozone, što bi moglo dovesti u opasnost zajedničku europsku valutu, javlja Reuters.
Najtiražniji njemački list Bild upozorava da bi Draghijev potez mogao značiti da je euro ''gotov'' (kaputt). Predsjednik ECB-a objavio je jučer plan za snižavanje troškova zaduživanja državama eurozone poput Španjolske i Italije, tako što će kupovati njihove obveznice.
Njemačka središnja banka ne slaže se s potezima ECB-a, iako je kancelarka Angela Merkel podržala Draghija, istovremeno naglašavajući da su javne kritike šefa Bundesbanke Jesna Weidmanna u vezi s programom kupnnje obveznica također korisne.
Njemački konzervativni listovi, od kojih su mnogi zauzeli euroskeptični stav tijekom trogodišnje dužničke krize, navode da je Draghi s mjerama ovog puta otišao predaleko.
− Pomoć bez ograničenja za zemlje u krizi − piše na naslovnici Bilda. List dodaje da je Draghi potpisao bianco-ček i da njegova politika ugrožava neovisnost banke. List citira njemačke političare koji smatraju da je ECB prekoračila svoj mandat očuvanja stabilnosti valute
− Draghi je uključio alarme u Njemačkoj − naslov je konzervativnog dnevnika Die Welt. Poslovni dnevni list Handelsblatt, koji često piše o financijskom teretu koji paketi pomoći za zemlje eurozone predstavljaju za njemačke porezne obveznike i tvrtke, objavio je tekst o '' Rastu, padu i uskrsnuću Bundesbanke'' u kojem su se osvrnuli na upozorenja Weidmanna u vezi s planovima ECB-a.
Njemački ministar financija Wolfgang Schäuble ponovio je u četvrtak stav vlade u Berlinu da uporaba monetarne politike za rješavanje fiskalnih problema u eurozoni ne može biti trajno rješenje.
Od pocetka izbijanja krize su samo velike njemacke i francuske banke iz zemalja duznika povukle privatni kapital u vrijednosti od preko 400 milijardi eura. Taj privatni novac koji se vratio u necije dzepove, zamijenjen je zajednickim novcem iz zastitnih fondova EU koji se povukle zemlje duznici. I ja bih rado nekome s placom od 5000 kuna posudio nekoliko milijuna kuna s kamatom od 10% do 15%. Onda bi mi nakon nekoliko godina kad je taj siromah od duznika na koljenima i pred zivcanim slomom i samoubojstvom, taj dug otkupila drzava. Kome bi ona u tom slucaju pomogla, meni koji sam povukao svoj rizicno ulozeni novac i zaradjene kamate ili duzniku ciji je dug ostao isti i ciji ce unuci jos morati odvajati od usta da bi ga vratili? To vam je sva mudrost u svezi europske duznicke krize - socijalizam za bogate bankare, a robovlasnistvo za europske zaposlenike i umirovljenike.