Umjesto mosta do Pelješca, za manje novca može se sagraditi tunel u moru koji bi povezao Pelješac pa i Korčulu. Vrijednost tog projekta, prema prvim projekcijama, bila bi oko 900 milijuna kuna. No osim te veze, splitski projektant Boženko Jelić planira spojiti Split, Zadar i Rijeku s obližnjim otocima.
Novac od EU
Ovaj tjedan projekt Jadranskih tunela predstavljen je članovima HDZ-a u središnjici stranke u Zagrebu, koji su odmah prepoznali važnost projekta zbog boljeg i bržeg razvoja domaćeg turizma, ali i zbog brže povezanosti s otocima te vraćanja stanovnika na njih.
No kako je riječ o velikom projektu, potrebna je politička volja i vladajuće stranke. Za koji dan bi se projekt trebao naći i u Bruxellesu, pred glavnim čovjekom za granice EU te predsjednikom gospodarske komore Unije. Očekuje se da će i EU prepoznati i podržati projekt, te ga i financirati. Projekti su već predstavljeni svim županima na čijim područjima bi se tuneli gradili i svi su podržali preobrazbu Dalmacije, a sa zadarskim županom već je sklopljen ugovor o projektu gradnje tunela Gaženice. Tunel do Pelješca imao bi jednu cijev, dva traka i stazu za pješake, uza sve potrebne instalacije, a dalje bi se nastavljao sve do Korčule.
Od istočne obale u Splitu gradio bi se tunel prema Braču duljine 13 kilometara, a zbog duljine i moguće klaustrofobije koja se javlja nakon otprilike šest minuta vožnje u takvim uvjetima, tunel bi bio podijeljen na dva dijela. Između bi se gradio umjetni otok, koji bi uz niz objekata imao i marinu za megajahte za koje nema dovoljno mjesta u lukama na obali. Brač bi, nadalje, tunelom dugim 600 do 700 metara bio povezan sa Šoltom, a od Bola na Braču gradio bi se tunel prema Hvaru duljine četiri kilometra.
Na taj bi način Brač, Šolta i Hvar postali jedan otok koji bi se, prema procjenama, moglo prijeći za dvadesetak minuta. Projektant je predvidio i povećanje kapaciteta aerodroma na Braču, jer bi zbog njegove dobre povezanosti sa Splitom i Makarskom te susjednim otocima dolazak turista izravno na otok, umjesto u Split, postao atraktivniji. To je, u stvari, turizam novog doba, jer većinu turista više ne oduševljavaju toliko hotel i plaža, nego obilazak više destinacija u kratkom vremenu, odnosno u ovom slučaju, u jednom danu Split, Brač, Šoltu, Hvar, Makarsku... Takav kontinuirani prometni prsten utjecao bi na produljenje sezone i na razvoj tog područja uključujući i Kaštelanski zaljev.
Veze na Kvarneru
Pri završetku autoceste za Zadar, od luke Gaženice gradio bi se tunel prema Ugljanu, do kojeg bi vožnja trajala oko šest minuta. Kako je Ugljan spojen s Pašmanom, lakše bi se došlo i do tog otoka. U nekoj drugoj fazi, nije isključeno da se povezanost produlji na otok Iž i Dugi otok. Gradnja tunela planirana je i na sjevernom Jadranu, gdje bi se Istra tunelom povezala s otokom Cresom, te Cres i Krk međusobno.
U planu je i spajanje otoka Raba s kopnom, a udaljenost je između njih nešto veća od kilometra, no jedini je problem, ali ne i nerješiv, dubina mora na tom području. S obzirom na potporu, uza što bi još trebalo izbjeći i za našu zemlju česte predrasude, projekt bi mogao brzo zaživjeti, no županije bi ga trebale što prije ugraditi u svoje planove.
Tunel na osloncima
Tunel ne bi bio izravno na morskome dnu, nego bi stajao na osloncima. Svi elementi bi se proizvodili na kopnu, dovozili i pod vodom spajali, a mogli bi se proizvoditi u domaćim brodogradilištima. Tuneli bi bili zaštićeni specijalnom impregniranom gumom koja se već koristi u svjetskoj tehnologiji za takve stvari i time bi bili savršeno zaštićeni. Splitski projektant Boženko Jelić, koji slovi za jednog od najvećih statičara u Europi, iza sebe već ima slične projekte, kao što je, primjerice, hotel Europa u Pragu, a projektirao je svojedobno i Hajdukov stadion.
konačno nešto pametno