Farmer Božidar Glavaš iz Bizovca više nema predrasuda oko natječaja za EU fondove. U projekt je krenuo krajem 2011., a novac mu je stigao oko Uskrsa. Iz IPARD-a je “povukao” 166.431 euro i kupio cisternu za gnojivo, prikolicu i stroj za utovar hrane. Da bi realizirao projekt, morao se kreditno zadužiti kod HBOR-a, no više od polovice kredita vratit će novcem koji mu je stigao iz EU-a.
– Imam farmu sa 150 muznih krava i željeli smo je osuvremeniti strojevima. U dugotrajnoj pripremi dokumentacije pomogli su nam savjetnici. Potrošili smo dosta živaca i vremena, ali se isplatilo. Nadam se da će procedura ubuduće biti jednostavnija jer farmer nema vremena voditi farmu, a istodobno brinuti o papirima – kaže. Planira baviti se i novim projektima, ali sve ovisi o tome kako će se situacija u mljekarstvu dalje razvijati. Sve dokumente za novi natječaj pripremio je i Ivo Zelić iz Petrijevaca. Nakon što je “podigao” cijeli voćnjak, uz pomoć EU fondova planira osigurati si i radnu mehanizaciju.
– Novac sam uložio u 3,4 hektara novih nasada sa 10.400 sadnica jabuka, mreže, navodnjavanje, ogradu. Novac se može dobiti, ali treba poštovati proceduru, pribaviti sve papire, dobro voditi obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo – priznaje Zelić. Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje iz IPARD-a je realizirala 33 projekta i ukupno “povukla” 19 milijuna eura, od kojih je polovica gotovog bespovratnog novca.
– To je izuzetno dobar rezultat iako se poljoprivrednici bojažljivo prijavljuju na natječaje EU fondova. Svjesni su uvjeta među kojima je uredno poslovanje. Ne smiju biti prezaduženi, a upravo zbog pretjeranog zaduženja već u početku otpada gotovo 80 posto poljoprivrednika. Kroz IPARD moraju sve samostalno financirati, ali natrag dobiju 50 posto sredstava – tumači Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje, koja je pomogla subjektima s područja Osječko-baranjske županije da sudjeluju u čak 253 projekta koja je odobrila EU, u ukupnoj vrijednosti od 857,119 milijuna kuna, odnosno 114,282 milijuna eura.
– Nije nemoguće da poljoprivrednici dobiju novac, ali trebaju se naviknuti na drukčije načine dobivanja sredstva u odnosu na dodjele na temelju poticaja. Ovo je novi mentalitet i svaki se detalj strogo kontrolira. Moraš dokazati da si dobar kako bi unaprijedio proizvodnju – objašnjava Ribić.
>> Za ruralni razvoj Hrvatsku čeka 400 milijuna eura