Nekad ugledna tvrtka s certifikatima Svjetske zdravstvene organizacije za cjepiva kojima su se cijepila djeca diljem svijeta, Imunološki zavod d.d. u Zagrebu danas je u iznimno teškoj situaciji, upućuju podaci izvanredne revizije poslovanja otprije dva tjedna. Reviziju je tražio aktualni predsjednik uprave dr. sc. Darko Dvornik koji je prije šest mjeseci došao na čelo tvrtke.
Što je pokazala revizija?
– Kad sam preuzeo mjesto direktora, želio sam da se utvrdi objektivno stanje stvari kako bih to predočio Nadzornom odboru i vlasnicima. Pokazalo se da je Imunološki zavod u dugu od 30 milijuna kuna, a potražuje oko 16 milijuna kuna. Dug iz vlastitih prihoda ne možemo servisirati, pa je prosječno plaćanje dobavljačima već oko godinu dana, a svaki smo sljedeći mjesec u sve težoj financijskoj poziciji i u potencijalnom riziku od ovrha i blokiranja tvrtke.
Bacili 10,5 milijuna kn
Koji su razlozi tako katastrofalnog stanja?
– Godinama su se gomilale zalihe čija je trenutačna vrijednost enormna, čak 40 milijuna kuna! Proizvodilo se dosta, ali se toliko nije prodavalo. Proizvodi kojima istječe rok trajanja moraju se uništiti. Tako smo potkraj prošle godine u vjetar bacili 10,5 milijuna kuna, vrijednost cjepiva za sezonsku gripu u 2008. koje je uvezeno i plaćeno dobavljaču, ali nije prodano u zemlje regije kako je bilo planirano. Konstantno, iz mjeseca u mjesec, moramo se rješavati nekih proizvoda i samo u prvih šest mjeseci ove godine uništili smo robe, uglavnom cjepiva, u vrijednosti od pet milijuna kuna.
Glavni je problem što se pokretala proizvodnja bez jasnih ugovora, bez jasnih narudžbi, plaćali su se dobavljači, sirovine, angažirali su se radnici, a sve bez konkretnih ugovora koji bi jamčili da će se proizvedena roba prodati. Najblaže, to je ekonomski neracionalno poslovanje.
Kako je takvo što moguće?
– U Zavodu nije bilo evidencije ugovora! Za dio njih nije znala ni pravna služba ni prodaja, nalazili su se samo u uredu bivše direktorice. Proizvodnja je pokretana s jednog mjesta, bez jasnih kalkulacija cijene, nalozi za proizvodnju davali su se telefonski... Ili, naslijedio sam ugovor s jednom međunarodnom firmom o ekskluzivnoj prodaji naših važnijih proizvoda za mnoge zemlje u svijetu. U 2004. godini tadašnja direktorica ugovor je raskinula, ali je međunarodnom arbitražom Zavod platio 1,5 milijuna dolara odštete. Iz nepoznatih razloga moja prethodnica ponovno je potpisala isti ugovor s istim tvrtkom kao da se ranije ništa nije dogodilo. Prema tom ugovoru, kupac od nas ne mora naručiti ništa tijekom godine, ali nema financijskih posljedica. Svi su rizici na nama. Mi moramo imati određene zalihe poluproizvoda i jamčiti da ćemo moći isporučiti određenu količinu robe u određenom vremenu... Ugovor vrijedi do 2014. godine!
Očito je da ste zatekli kaos. Tko je odgovoran?
Među ostalima, vjerojatno bivša uprava, odnosno bivša direktorica Tatjana Sindik-Milošević. O svemu ću izvijestiti NO koji će odlučiti hoćemo li materijal poslati nadležnim istražnim organima.
Borba za plaće
Imate li novca za plaće 345 zaposlenih?
– Zbog golemog duga dobavljačima, jako je teško planirati. Prihodi nam padaju, a s obzirom na to da dvadesetak godina nije ulagano u proizvodnju, tržište nam je suženo dok je u međuvremenu konkurencija zauzela pozicije. U Hrvatskoj smo u posljednjih šest godina u poslovanju s HZZO-om izgubili 14 milijuna kuna samo na jednom cjepivu. Dakle, plaće isplaćujemo, uplaćujemo doprinose, ali svaki mjesec predstavlja novu priču i borbu.
Velike, moćne kompanije podijelile su tržište cjepiva. Kako će i gdje IZ pronaći svoj prostor?
– Za naša virusna cjepiva postoji veliki potencijal u istočnom dijelu svijeta, a gotovo mahom su to zemlje s velikim brojem stanovnika koje tek uvode obvezne programe cijepljenja. U razvijenim zemljama trend su višekomponentna cjepiva, ali za istočni svijet, poput Kine, Indije, Malezije, Rusije, Ukrajine koje su tek počele uvoditi cijepljenje, jednodozna cjepiva jeftinija su od višekomponentnih. Imamo mi i trokomponentno cjepivo protiv rubeole, ospica i parotiotisa. Naša se cjepiva koriste više od 50 godina, dokazane su vrijednosti i pouzdanosti, a matični virusni sojevi od kojih su cjepiva proizvedena priznati su u svijetu. U tvrtci se svaštarilo, imamo više od 100 proizvoda, a nakon restrukturiranja usmjerit ćemo se na najviše 10 profitabilnih i perspektivnih. Ostale ćemo privremeno ili trajno napustiti.
Tvornica na lokaciji Brezje ide dalje?
– Vremena nemamo, jer kada RH uđe u EU, nećemo moći održavati proizvodnju na sadašnjoj razini. Moramo, dakle, modernizirati proizvodne pogone i kako bismo od SZO-a dobili certifikate za proizvodnju. U RH radimo na temelju odobrenja Agencije za lijekove, ali ulaskom u EU, bez novih proizvodnih pogona, nećemo moći biti proizvodna tvrtka. Postoji visok izvozni potencijal IZ-a. S izgradnjom nove tvornice mogli bismo izvoziti 99 posto proizvoda.
Kako ćete do novca za novu tvornicu?
– Jedna je mogućnost da uz pomoć države koja je vlasnik 73 posto dionica IZ-a tvrtku financijski stabiliziramo te da nakon toga krenemo u gradnju nove tvornice i da za investiciju koja neće biti 100 milijuna, nego između 35 i 45 milijuna eura, zainteresiramo banke i međunarodne institucije.
Drugi je put da tvornicu sagradimo sa strateškim partnerom. To nije privatizacija, već znači da bi Zavod osnovao novu d.o.o. tvrtku u koju bi uložio zemljište, svoje virusne sojeve, ljude i know how, a privatni investitor kao strateški partner ulaže novac i osigurava plasman robe. U tom bismo slučaju mogli zaposliti još oko 600 ljudi te bismo bez problema mogli proizvesti i prodati više stotina milijuna doza cjepiva. Zainteresiranih ima što je signal da IZ i dalje vrijedi u svjetskim okvirima.
Darko Dvornik
Novom tvornicom Imunološki bi zavod mogao zaposliti još 600 ljudi
- U prvih šest mjeseci uništili smo cjepiva u vrijednosti od oko pet milijuna kuna.
Komentara 4
LU
Ova lopina je došla iz HEP-a gdje je u vrijeme največih pljački \"upravljal\" HEP-ovom riznicom po sanaderovim napucima. Marš idiote lopovski u Remetinec!!!
FE
Bravo za pametnog čovjeka! Čovjek ima viziju i spreman je konačno od nekad ugledne firme napraviti dobru priču! Svaka čast!
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
John Virapen, farmaceutski insajder i autor knjige \"Nuspojava: smrt\": Što vas je navelo da javno progovorite o grijesima industrije čiji ste dio bili? Umirovio sam se 2004., ali iste godine, u svojim starim danima, postao sam otac dječaka. On jee bio okidač da ispričam priču. Kada je imao šest mjeseci jedan liječnik u Njemačkoj htio mu je dati cjepiva. Znajući što znam, nikada ne bih dozvolio da moje dijete netko cijepi bez razgovora sa mnom. Moja supruga tako nije dozvolila cijepljenje, a liječnik ju je potjerao iz klinike jer \"oni ne liječe necijepljenu djecu\". To me šokiralo i shvatio sam da ljudi moraju znati što se događa. Odlučio sam podijeliti priču s javnosti iako nikada prije nisam to namjeravao. Je li uopće moguće zarađivati i liječiti u isto vrijeme? Što razlikuje korupciju u zdravstvenom sustavu od korupcije u drugim aspektima društva? Nije nemoguće zarađivati i liječiti, jer danas se sve plaća. Međutim, zarađivati na Davati bolesnim ljudima lažnu nadu jednostavno nije u redu, a to farmaceutske kompanije stalno rade, lažnim tvrdnjama i prevarantskim kliničkim izvješćima račun bolesnih ljudi lažnim informacijama i lažnim marketingom trebalo bi biti, ja barem smatram, totalno zabranjeno. Korupcija je sveprisutna, od vlade do bilo koje industrije, bili to automobili ili hrana. Ali davati bolesnim ljudima lažnu nadu jednostavno nije u redu, a to farmaceutske kompanije stalno rade, lažnim tvrdnjama i prevarantskim kliničkim izvješćima. Ljudi koji pate plaćaju za to direktno ili kroz poreze. U korupcijski krug uključeni su političari, medicinsko osoblje, liječnici, profesori, regulatorna tijela. Smatram da ljudi zaslužuju bolje. Blockbuster lijekovi su izuzetno važni za farmaceutske kompanije. Na koji način oni zamagljuju granicu između bolesti i zdravlja? Era blockbustera počela je s Prozacom. To je bio prvi blockbuster ikad, a došao je uz Hollywood. Zvali su Prozac sretnom pilulom, koristila se za depresiju, ali nuspojave takozvanog SSRI (selektivni inhibitori reapsorpcije serotonina) bile su grozne. Jedna od nuspojava je i akatizija, samoubojstvo. Od uzimanja Prozaca ljudi su se ubijali. Kompanije su se dotad smatrale uspješnima sa 100 milijuna dolara prodaje, ali marketinški stručnjaci počeli su postavljati pitanja poput: \"A zašto ne zaraditi i milijardu?\". Počelo se ulagati više novca, ali ne u istraživanja, već u marketing. I uistinu su dostigli željene profite prodajom blockbustera, takozvanih lijekova koji se mogu uvaliti širokim masama ljudi za normalna stanja koja su prozvana bolestima. U Hrvatskoj bi blockbusteri bili psiholeptici. Procjena je da smo potrošili 4,5 milijardi kuna na lijekove prošle godine, a na prvom mjestu po zaradi su skupina psiholeptika, lijekova za smirenje... Da, to samo pokazuje da su farmaceutske kompanije bile uspješne u svom marketingu u Hrvatskoj. Siguran sam da većina ljudi koji uzimaju lijekove ne znaju zašto ih uzimaju jer su vaši liječnici indoktrinirani, a političari odrede da je obavezno uzimati neke tipove lijekova kao cjepiva. To je pljačka. Dakle mislite da smo nekoliko milijardi kuna bacili u vjetar? Apsolutno, da. Zašto neka zemlja troši milijarde na nešto što ne djeluje i uz to riskira da vas ubije istodobno? Ljudi žive u nadi, jer misle da su bolesni. Farmaceutske kompanije uvjere ljude da su svi bolesni i da ih spasiti može samo čudesna pilula. To su manipulacije. Vidjeli smo moć marketinga prošle godine na primjeru svinjske gripe. Međutim, čini se da Hrvatskoj ulazak u EU neće pomoći po ovom pitanju. Naprotiv, možda postane i gore. Upravo sada EU pokušava zabraniti alternativne lijekove. Mislite na Codex Alimentarius? U početku je Codex bio dobra stvar jer je bio kontrolni mehanizam za hranu, žig na hrani koji je govorio kupcu što dobiva. Međutim, farmaceutski lobiji su vrlo snažni, znaju da alternativni lijekovi stvarno mogu izliječiti. Drvo koje vidimo kroz prozor U EU-u su uspjeli u tome da se za vitamine mora imati recept. Tako zarađuju i liječnici i kompanije. Kažu da su vitamini toksini i da mogu ubiti možda baš sada liječi rak. Mi to ne znamo, ali industrija zna ponešto, i zato želi zabraniti alternativne lijekove, jer to može škoditi njezinoj zaradi. Lobiraju kod vlada da se zabrane alternativni lijekovi. U EU-u su uspjeli u tome da se za vitamine mora imati recept. Tako zarađuju i liječnici i kompanije. Kažu da su vitamini toksini i da mogu ubiti. Zašto se koncentriraju na vitamine koji su bili tu godinama, a ne koncentriraju se na otrove kojima farmaceutska industrija ubija ljude? Na to mi ne mogu dati odgovore. Posebno ste zabrinuti zbog toga što se farmaceutska industrija okreće djeci? Grupa psihijatara sjela je zajedno i izmislila ime i bolest ADHD. Tretiraju djecu kao da su luda, a nitko ne može objasniti što je to ADHD. Pokažite mi dijete koje nije živahno i puno energije. Osobito ako im je u školi dosadno, počnu se neobično ponašati. Joseph Biederman, jedan idiotski profesor s Harvarda koji se smatra \"opinion makerom\", preporučio je korištenje psihotropnih lijekova kod djece. Jedan od takvih je i u Hrvatskoj odobren za liječenje djece, Strattera za ADHD. Što nam možete reći o tom „lijeku\"? Otrov. Tužio sam ih u Njemačkoj jer oglašavaju Stratteru za djecu. Strattera je sestra Prozaca, pripada u istu grupu lijekova. Ubija puno djece, a to se prešućuje kao i izvještaji o nuspojavama. Prema podacima švedske novinarke Janne Larsson, Regulatorna agencija za lijekove i medicinske proizvode nije objavila dokumente koji otkrivaju 130 pokušaja samoubojstava samo u jednom mjesecu 2005. godine nakon liječenja Stratterom. Spominje se i 766 izvještaja o srčanim poremećajima, 172 o oštećenjima jetre i 20 uspjelih samoubojstava. EMEA (Europska regulatorna agencija za lijekove) je odobrila Stratteru za EU područje, iako je to loš lijek. Ja svojoj djeci nikad ne bih dao Stratteru. Ne postoje nikakvi rezultati dugoročnih istraživanja, nitko ne zna kakve će učinke ta djeca osjećati kao odrasli ljudi, a već nakon 9-tjednih istraživanja pokazalo se da djeca na Stratteri, na primjer, gube na težini. Kako to da farmaceutska industrija ne odgovara za ubojstva iako je u nekim slučajevima dokazano da je odgovorna za stotine smrti? To je ono što ja pokušavam postići. Ne želim ih upropastiti, jer mi trebamo kirurge i tehnologiju i hitnu službu, ali ne trebamo od ljudi raditi bolesnike zato što oni žele novac i ne želimo da djeca dobivaju psihotropne lijekove. Kompanije su stvorile sistem za sebe. Govorimo o moći, a moć je poduprta novcem. Neke kompanije, poput Eli Lilly za koju sam radio, izgubile su tužbe na sudovima u SAD-u zbog ilegalnog marketinga i tajenja informacija iz kliničkih istraživanja, i platile su milijarde dolara kazni. Eli Lilly je zbog prodaje Zyprexa (lijek za šizofreniju) mimo uputa, koji je ubijao starije ljude, kažnjen s 1,2 milijarde dolara. Na kraju mjeseca su podigli cijenu proizvoda za 11,5 posto. Pogodite tko će platiti kaznu? Vi. Lijek se godišnje proda u vrijednosti 4 milijarde dolara. Za taj novac kupite ovaj grad. A gdje je novac od kazni otišao? Žrtve ga nisu dobile. Kada se dokaže da neki lijek ubija, treba biti maknut s tržišta i direktori trebaju biti kažnjeni zatvorskim kaznama. Jeste li se suočili s problemima zbog svojih javnih istupa? Finacijski sam uništen, a nekoliko su me puta pokušali i otrovati. Međutim, knjiga mi je prevedena na desetak jezika, sada sam javno poznata osoba, pa mi manje mogu naštetiti bez posljedica. Ja ne mogu učiniti za ljude ništa, ali oni mogu sami donositi svoje odluke. To je razlog zašto govorim. Želim da ljudi budu svjesni što se događa i da svjesno donose odluke.