Papa Franjo u nedjelju 12. svibnja na Trgu sv. Petra u Rimu predvodit će misu kanonizacije 800 mučenika proglašenih blaženicima, koje su u 15. stoljeću u Otrantu ubili Turci jer se nisu htjeli odreći kršćanstva i prijeći na islam.
Već mjesecima, odnosno otkako je 11. veljače ove godine na konzistoriju, na kojem je najavio svoju ostavku, Benedikt XVI. potpisao dekret o njihovoj kanonizaciji, odnosno upisivanju blaženika Antonija Primalda i družine, mučenika, u popis svetaca 12. svibnja 2013., u Otrantu i drugdje traju pripreme za tu svečanost.
Ubijeno 12.000 ljudi
Cijela nadbiskupija Otranta, najjužnijeg talijanskog grada na Jadranu, raznim izložbama, predavanjima, knjigama... priprema se za veliki događaj kanonizacije 800 mučenika koji su i zaštitnici grada.
Ime Antonija Primalda spominje se zato što je njemu prvome od 800 ljudi iz Otranta odrubljena glava. Turci, nakon što su osvojili Otranto, htjeli su preživjele prisiliti na odricanje od svoje vjere. Pod vodstvom Gedika Ahmet-paše 14. kolovoza 1480. godine zapovjeđeno je odrubljivanje glava.
Turska armada u 150 plovila sa 18.000 vojnika krenula je 28. srpnja 1480. godine iz albanske luke Vlore u napad na Otranto, grad od samo 6000 stanovnika. Mali broj vojnika i civila nije mogao braniti Otranto, odnosno opsada Turaka trajala je 15 dana i 11. kolovoza Gedik Ahmet-paša zapovjedio je posljednji napad.
Uslijedio je strašan pokolj. Ubijeni su svi muškarci stariji od 15 godina, a žene i djeca pretvoreni u robove.
Prema nekim povijesnim podacima, ubijeno je oko 12.000 ljudi iz Otranta i šire okolice te je u roblje pretvoreno još 5000. Preživjeli su se povukli u katedralu i molili s nadbiskupom Stefanom Pendinellijem.
Gedik Ahmet-paša zapovjedio im je odricanje od kršćanske vjere i, nakon što su oni to odbili, ušao je sa svojim vojnicima u katedralu i sve zarobio, a crkvu pretvorio u konjušnicu. Stari nadbiskup Stefano Pendinelli pozivao je svoje sugrađane na molitvu dok su ga Turci komadali sabljama. Odrubili su mu zatim glavu i nabili je na kolac.
Zapovjednik otrantske tvrđave Francesco Largo bio je živ prepiljen. Među 800 stanovnika koji su odbili prelazak na islam bio je i stari krojač Antonio Pezzulla zvan Primaldo. Gedik Ahmet-paša preživjele stanovnike Otranta dao je odvesti na obližnji brežuljak Minervu, gdje su im odrubljene glave. Prvi je dekapitiran stari krojač Antonio Primaldo.
Dekret o čudu
Prema legendi, tijelo Antonija Primalda održalo se na nogama i nakon što mu je odrubljena glava, a turski vojnici nisu ga mogli srušiti sve dok i posljednji od 800 mještana Otranta nije bio mučki ubijen. Kronika iz onog vremena govori i da se jedan Turčin, izvjesni Bersabei, preobratio na kršćanstvo vidjevši kako su mještani Otranta umirali za svoju vjeru te su i njega turski vojnici nabili na kolac.
Povijesna biskupska komisija utemeljena je 1988., a 1994. njezin rad priznala je Kongregacija za pitanje svetaca. Benedikt XVI. usvojio je 6. srpnja 2007. dekret o mučeništvu 800 stanovnika Otranta, a 27. svibnja 2011.
Kongregacija za pitanje svetaca priznaje valjanost biskupske istrage o čudotvornom izlječenju od raka časne sestre Francesce Levote. Ona je, naime, molila 800 otrantskih blaženika da zagovaraju njezino ozdravljenje.
Benedikt XVI. 20. prosinca 2012. odobrio je dekret o čudu, a 11. veljače 2013. obznanio da će otrantski mučenici biti proglašeni svecima. U nedjelju će na Trgu sv. Petra biti više desetaka tisuća vjernika, na čelu s crkvenim i svjetovnim čelnicima Otranta.
>>Koptski papa pozvao papu Franju u Egipat
