Vezano uz informacije kako je Ministarstvo pravosuđa i uprave izradilo nacrt Zakona o plaćama u državnoj i javnim službama prema kojem bi se, umjesto 300 koeficijenata i 500 dodataka, uvelo 16 platnih razreda te omogućilo napredovanje i nagrađivanje u službi, a uvele bi se i dvije vrste sankcija, čelnik Mosta Božo Petrov danas na konferenciji za medije u Saboru reče kako je Most to tražio još prije sedam godina.
- U Ministarstvu uprave, koje je tad vodio Most, prije šest godina napravio se akcijski plan, za što je Europska unija u to vrijeme odobrila 880 milijuna kuna. Tada smo tražili da za ista radna mjesta budu iste plaće. I ponudili smo rješenja kojima bi se stimulirao rad, a destimulirao nerad. I još više od toga. Na kraju, HDZ je to spremio u ladicu. I to u ladici stoji šest godina. I tada smo zbog toga izgubili gotovo sto milijuna eura jer ništa nisu napravili. Sada kada su prisiljeni promijeniti zakon jer im o tome ovisi novih 700 milijuna eura iz europskih fondova, sada će navrat nanos mijenjati zakon zbog čega im se već i stručnjaci iz radnih skupina žale ukazujući da je nemoguće napraviti kvalitetan zakon u tako kratkom roku. Niti imamo uvid u nacrt zakona, niti imamo uvid u analitičke podloge, niti je javno objavljena analitička podloga Svjetske banke zbog koje i na temelju koje kreće izrada ovog nacrta zakona.
I na kraju će se to napraviti po ustaljenoj praksi - mi ćemo vas dovesti pred zid, u "cajtnot", i vi nećete imati vremena ni o čemu raspravljati te ćete morati birati između zakona, koliko god loše on bude napravljen, i toga da izgubimo 700 milijuna eura. To je politika Vlade. Slažem se s tim, jer smo o tome govorili prije sedam godina. To znači - jednaka plaća za jednaka mjesta, stimulirati rad, destimulirati nerad, ali u to treba uključiti apsolutno sve. I ministarstva i agencije, i županijsku i lokalnu razinu. A ne da neki službenik na lokalnoj razini ima veću plaću od službenika u ministarstvu, što je danas slučaj. I naravno, da u svemu tome postoji gradacija ovisno o složenosti poslova i potrebama tržišta, jer imamo dijelove sustava koji nam se urušavaju zato što nemaju dovoljno kvalitetnih ljudi, dok imamo druge dijelove sustava gdje imamo i viška ljudi. Sve to treba uzeti u obzir - kazao je Petrov ističući kako Vlada trenutačno nacrt zakona krije kao zmija noge i namjerno odugovlači sa svim analitičkim podlogama, samim tim i nacrtom zakona, čime onemogućava transparentan uvid u informacije kako bi Sabor i javnost o tome uopće mogli raspravljati.
Upitan kako komentira najavljene Vladine mjere koje će od 1. travnja vrijediti za građane i poduzetnike, Petrov reče da je donošenje mjera dobro, ali su pojedine mjere kap u moru spasa za kućanstva pa sve to dugoročno nije dovoljno.
- Dugoročno se ljudima treba omogućiti ne da preživljavaju, nego da mogu pristojno živjeti, A to će im se omogućiti ne tako da im dajete mrvice sa stola nego ako im omogućite veće mjesečne plaće. To ćete napraviti tako da povećate neoporezivi odbitak na pet tisuća kuna, da smanjite porez na dohodak s 20 na 15 posto, da uvedete jednak i veći dječji doplatak za svu djecu. Onda će obitelji na mjesečnoj razini imati više novca i moći će pristojno živjeti. To bi trebao biti Vladin dugoročni plan. Za sve to što sam sad naveo Vlada ima dovoljno novca. Vlada je u posljednjih godinu i pol dana na godišnjoj razini, zbog rasta cijena, kroz PDV uprihodila više od 30 milijardi kuna. Dakle, za to imaju novca. Postavlja se pitanje - zašto to na takav način ne rade. Zašto ljude čine financijski ovisnima o njima? Pa zar ne bi bilo ljudski, pravedno, pošteno i čestito da ljude učinimo financijski neovisnima, da oni imaju jednako pravo na život, rad, slobodu, na sve, jednako kao i predsjednik Vlade?! Zašto im onda ne damo pravo i priliku na ono na što zapravo imaju pravo? Tim više ako Vlada za to već ima novca. A ima ga - ustvrdio je Petrov.
Kako je doznalo da je predsjednik države Zoran Milanović još 22. prosinca premijeru Andreju Plenkoviću uputio pismo u kojem predlaže njihov sastanak radi rješavanja problema u području vanjske politike, obrane i nacionalne sigurnosti, a premijer još uvijek na taj poziv nije odgovorio, novinari su Petrova pitali što on misli, je li taj Milanovićev poziv bio iskren.
- Je li to iskren poziv, ne mogu znati. Ono što znam jest da bi između predsjednika države i predsjednika Vlade trebao postojati barem minimum suradnje u onim ključnim stvarima. Svi smo svjedoci da to trenutačno ne postoji. Svjesni smo i razine te komunikacije između njih dvojice. I ljudi su se na to već naviknuli, što je možda najveća tragedija od svega. A hoće li se taj sastanak stvarno i dogoditi? Ne znam, nemam uopće mogućnost procjene toga. Kada gledamo kakav je njihov odnos u posljednje dvije godine i kada vidimo zbog kakvih mizernih stvari državu i građane doslovno drže kao taoce, onda uopće nemam nade u to da njihov odnos može biti bolji - ocijenio je Petrov.
Na kraju je komentirao i današnji početak suđenja bivšem ministru Lovri Kuščeviću te je kazao:
- Kuščević na sudu i dalje ima jednak stil kakav smo mogli vidjeti i dok je bio ministar. To je jednako bahat i arogantan stil. Sam način na koji je on uništio referendumsku inicijativu kada se skupilo više od 400 tisuća potpisa kojima su ljudi tražili pošteniji i pravedniji izborni zakon, već to dovoljno govori o profilu osobe. Sve ono što je on napravio i prije Vlade govori u potpunosti o njemu. Hoćemo li ikada saznati je li išta radio za vrijeme Vlade, to je već pitanje. No, i ovo je sasvim dovoljno da znamo o kome se radi.
VIDEO: Pogledajte veličanstvene snimke spajanja mosta iznad Omiša
A kaj je to "nabrzinu"? Nekad su u medijima radili pismeni, a gle kam smo danas došli.