Da je prije šest mjeseci bio na snazi Zakon o ništetnosti pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije, ne bi se mogla odbaciti srpska kaznena prijava za ratni zločin protiv dr. Vesne Bosanac! Zakon koji Vlada forsira kao reakciju na optužnicu protiv Vladimira Šeksa, Ivana Vekića, Tomislava Merčepa i Branimira Glavaša predviđa ukidanje suradnje između pravosudnih tijela Srbije i Hrvatske u predmetima ratnih zločina. A upravo je ta suradnja bila preduvjet da Srbija odbaci prijavu protiv ratne ravnateljice vukovarske bolnice.
>>Josipović protiv donošenja zakona o ništetnosti srbijanskih optužnica
Ishitrena reakcija
Bez suradnje na slučajevima ratnih zločina ne bi se riješio ni slučaj Tihomira Purde. Prihvati li Hrvatska doista Zakon o ništetnosti, to će značiti i da ne priznajemo beogradsku presudu za ratni zločin počinjen nad hrvatskim civilima i braniteljima na Ovčari!
No, unatoč svemu tome, zamjenik glavnog državnog odvjetnika Dragan Novosel jedini se na saborskom Odboru za pravosuđe izjasnio protiv toga zakon. Navodno ni ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković nije bio sklon takvom propisu pa ga je za Vladu napisao V. Šeks, a ne Ministarstvo pravosuđa. Da se reagira ishitreno upozorava i predsjednik Josipović. Napominje da političke poruke ovim ne šaljemo samo Srbiji nego i svijetu, i da mogu proizvesti ozbiljnu političku štetu, a zakon pritom neće donijeti pravu zaštitu građanima.
– Moja je preporuka da se ne donosi zakon, nego da se odmah krene u zaključivanje međunarodnog ugovora koji će onemogućiti zloporabu progona za ratne zločine, ali i osigurati da nijedan zločin ne ostane nekažnjen – kaže predsjednik.
>>Kosor: Da sam znala za optužnice, obavijestila bih branitelje
I Europska komisija upozorava RH da bude oprezna i dobro razmisli kod donošenja odluke da usvoji spomenuti zakon.
– Preporučili bismo oprez i mudrost te pažljivo promišljanje kad se donosi zakon koji se tiče tako osjetljivog područja, Iznimno je važno da se ne ugrozi regionalna suradnja usmjerena prema procesuiranju ratnih zločina. EU ohrabruje Hrvatsku da u regiji nastavi konstruktivni dijalog o pitanju ratnih zločina – poručila je Anca Paduraru, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fuelea.
U pravnom smislu, na što je upozorio i Novosel, pogubno je to što Zakon o ništetnosti predviđa da se neće postupati po zamolnicama za pravnu pomoć između Srbije i Hrvatske. U praksi to znači dokidanje suradnje koja se gradi od 2004., a rezultirala je time da je u Srbiji sve veći broj sudskih postupaka za ratni zločin, i to protiv njihovih državljana, a za zločine koje su počinili u agresiji na Hrvatsku.
>>Đakić: Ni DORH nije sveta krava, zakoni se moraju poštovati
Naime, za ratne zločince koji su pobjegli u Srbiju i zbog državljanstva uživaju u blagodati da ih se ne izručuje Hrvatskoj rješenje je u tome što naši tužitelji pošalju dokaze u Beograd, a na temelju njih tamo im se sudi. Po istome se modelu odbacuju prijave koje su besmislene.
Loši učinci
U slučaju V. Bosanac bila je podnesena kaznena prijava zbog nesavjesnog liječenja srpskih ranjenika. Iz Srbije su tu prijavu dostavili u Hrvatsku, naša je policija uzela izjavu od dr. Bosanac, ona je poslana u Beograd i bila je temelj da tamošnji tužitelji odbace prijavu. Po sličnom se obrascu trebala riješiti i optužnica protiv Šeksa i ostalih. Ona je preko Ministarstva pravosuđa bila dostavljena na sud, optuženici su trebali potpisati primitak, potom bi je naš sud odbacio ili tražio nadopunu. Obavijest o tome poslala bi se u Beograd, koji bi zatim zaključio slučaj odustankom progona ili prepuštanjem predmeta Hrvatskoj.
Prvo zakon o lustraciji - razvlašćenju sinova zločinaca i krvnika Hrvata