Porezni zakoni očito ne vrijede za sve isto. Dalo se to iščitati iz prekjučerašnjeg nastupa ministra financija Slavka Linića koji je u HRT-ovoj emisiji “Nulta točka” bez pardona poručio da je Porezna uprava zatvarala, a zatvarat će i dalje, sve kafiće kojima u blagajnama utvrde i makar 10 kuna viška, ali ne i trgovačke centre. Kako je Linić dodatno objasnio, inspekcije su i u trgovačkim lancima utvrdile niz nepravilnosti, ali ni jedna trgovina zbog toga nije zatvorena.
Težina prekršaja
Treba, kaže ministar financija Linić, gledati težinu prekršaja koji se otkrije i staviti ga u odnos na promet koji imaju.
Nebulozama time nije kraj. Na pitanje Poreznoj upravi je li inspekcija bila u trgovačkim centrima i kako to da ni jedan nije zatvoren zbog viška ili manjka u blagajni, dobili smo odgovor da su trgovački lanci višekratno nadzirani, ali da podatke u vezi s konkretnim poreznim postupcima i rezultatima nadzora Porezna uprava čuva kao poreznu tajnu.
Drugim riječima, javnost se smije zabavljati objavama poreznih dužnika i poslodavaca koji ne daju plaće, ali ne smije znati koje su nepravilnosti pronađene u Billi, Lidlu, Konzumu... te kolike su kazne za to morali platiti. Također, u Poreznoj upravi demantirali su šefa Linića po pitanju “težine prekršaja” jer su jasno rekli da “zakonskim propisima nije propisan iznos dopuštenog manjka odnosno viška gotovine u blagajni, što znači da iznos gotovine u blagajni mora odgovarati iznosu evidentiranog prometa preko izdanih računa”.
– Zakon se provodi selektivno i ne vrijedi za sve jednako. Ministar je doslovno rekao da nekog, točnije kafiće, sa 123 kune viška treba zatvoriti, a trgovački lanac ili benzinsku postaju s recimo 500-600 kuna viška ne treba. Ako je tako, onda to treba decidirano definirati zakonom, što nije slučaj – kaže Ivan Šuker, bivši HDZ-ov ministar financija.
Ministarstvo financija nad ugostiteljima provodi porezni teror, smatra porezni stručnjak Vlado Brkanić.
– Zatvarati kafiće zbog deset kuna viška je sramota. Je li utvrđeno odakle je taj višak proizišao? Što je time prekršeno? – pita se Brkanić te dodaje kako sve više ugostitelja s kojima razgovara ozbiljno razmišlja o tome da svoje obrte proda strancima pa neka se s Linićevim inspektorima i zakonima dalje bave veleposlanici. Iza stranačkog kolege Linića stao je bivši ministar financija Mato Crkvenac, kojeg smo zatekli u gužvi pa nije stigao detaljno razložiti svoje argumente.
– Nije to isto. Trgovački centri su bolje organizirani, imaju uprave, svi su papiri tu, postoji unutarnja kontrola i sve je lako ustanoviti, dok u kafić mogu donijeti litru rakije iz dvorišta i prodati je – kazao je Crkvenac.
Ekonomist Ljubo Jurčić pak drži da se porezna politika miješa u tržišne odnose te za primjer daje izjavu šefice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec, koja je u intervjuu za Jutarnji list kazala da nam “ne treba toliko ugostitelja koliko ih danas ima, pogotovu ako ne poštuju zakone”.
Prema zakonu
– Ravnateljica je zakoračila u područje koje nije njezino. Porezni sustav ne smije biti za čišćenje tržišta već se porezni zakoni moraju provoditi prema svima jednako – kazao je Jurčić. No, bez obzira na selektivno provođenje zakona, čini se da zapečaćeni ugostitelji teško mogu privući vodu na svoj mlin.
– Teško mi je usporediti jer nemamo detalje o kojim je inspekcijskim nadzorima bila riječ u trgovačkim centrima. No, gospodarski inspektori zatvaraju objekte na temelju Zakona o inspektoratu i njihova je osobna procjena kakvu će kaznu, odnosno usmeno rješenje koje se odmah provodi, izdati – objasnio je odvjetnik Ivan Buljan.
>>Linićevi stupovi srama nemaju učinka, pa i država bi mogla biti tu
