Put u EU

Pristupni ugovor s Europskom unijom tek sljedeće godine!?

barroso
Reuters/PIXSELL
Autori: Ivanka Toma, Sandra Veljković
05.04.2011.
u 23:45

Predsjednik Europske komisije u četvrtak u Zagrebu o poglavlju 23, korupciji, ratnim zločinima...

Ovim bi tempom završiti pristupne pregovore u lipnju bilo “krajnje teško”, a ni potpisivanje pristupnoga ugovora u prosincu ne bi bilo posve izgledno. Tada bi njegova ratifikacije mogla početi tek u 2012., a Hrvatska bi članicom EU postala “negdje tijekom 2013.”, objasnio je izvor iz Bruxellesa koji priprema dolazak predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barrosa u Zagreb. Unatoč tome, HDZ svejedno još ne razmišlja o novome scenariju. Sumnju u to da će Vlada uspjeti do lipnja završiti posao s EU izrazio je i predsjednik Republike Ivo Josipović koji je već postavio pitanje političke odgovornosti vladajuće garniture u slučaju neuspjeha. Pritom je Josipović iznio i jasan stav da u slučaju nezavršetka pregovora u lipnju momentalno treba raspisati izbore.

Još jači trud

Odgovarajući za naš list Josipoviću, premijerka Jadranka Kosor poručila je da “nije dobro da predsjednik države diktira kada će biti izbori”. Pritom naglašavaju u Vladi kako premijerka svima govori da je koncentrirana na obavljanje svih poslova potrebnih za dovršetak pregovora u lipnju te da ne kalkulira ni s jednom drugom opcijom. Za to vrijeme Europska komisija priprema još jedno redovno izvješće o napretku Hrvatske koje bi trebalo biti gotovo do sredine listopada. Sama priprema izvješća i namjera da ga se objavi krajem godine jedan je od ozbiljnih indikatora da bi pregovori mogli završiti tek u kasnu jesen.

Iz diplomatskih krugova u Bruxellesu poručuju da nisu zadovoljni napretkom u Poglavlju 23 - pravosuđe i ljudska prava. Primili su na znanje ambiciozni akcijski plan što ga je izradilo Ministarstvo pravosuđa, podržavaju ga, ohrabruju sve napore koje Vlada ulaže, hvale upornost premijerke Kosor, ali na kraju podvlače da je to ipak samo plan, da ga treba ispuniti i pokazati konkretne rezultate.

Traže presude za korupciju

Pojašnjavajući što se pod tim misli, u Bruxellesu bez uvijanja odgovaraju da se traže sudske presude za korupcijske afere. No, uz to što se traži okončanje sudskih postupaka za krupne ribe, kao što su bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec ili pak bivši premijer Ivo Sanader, europski diplomati navode da očekuju sustavnu borbu protiv korupcije na svim razinama. Pritom ističu da se korupcija treba suzbijati i na lokalnoj razini jer je upravo tamo prilično raširena i predstavlja prepreku investicijama. Nadalje, ratni su zločini tema na kojoj se u Bruxellesu inzistira daleko više nego što bi se mogao steći dojam u Hrvatskoj. Najprije se tražilo donošenje Vladine strategije za rješavanje ratnih zločina, što zapravo znači da je Vlada morala pokazati nedvojbenu političku volju da to riješi. Sada se, pak, očekuje da Vlada policiji daje jasne i nedvosmislene upute za rješavanje konkretnih slučajeva.

Vječna tema povratka Srba i njihove imovine i dalje je uvjet za zatvaranje Poglavlja 23, no naši sugovornici skreću pažnju na temu koja se u dnevnoj politici jednostavno preskače. Riječ je o integraciji Roma. Njih se u europskoj prijestolnici sve više prepoznaje kao etničku skupinu čija su ljudska prava zanemarena te se usporedo s time povećava pritisak na Hrvatsku da ih ozbiljnije počne rješavati. Kroz razgovor s bruxelleskim činovnikom koji predsjednika EK Barrosa priprema za dolazak na balkansku turneju u utorak smo s još jedne strane čuli razmišljanja kako je završetak pregovora u lipnju, tempom kojim Hrvatska napreduje, krajnje teško ostvariv, što naravno čini neizvjesnom i ambiciju da se u prosincu potpiše pristupni ugovor.

S obzirom na to da se kalendar političkih zbivanja u kojima dominiraju parlamentarni izbori ravna prema (ne)uspjehu Vlade u zaključenju pregovora, realno je ponovno aktualiziranje datuma izbora.

O datumu izbora

Josipović, kao i oporbene stranke, smatraju da bi izbori morali biti vremenski značajnije odmaknuti od referenduma za EU kako se ne bi dogodilo da se negativan stav prema Vladi izrazi na referendumu. No, u HDZ-u vjeruju da se to neće dogoditi.

Taj stav argumentiraju činjenicom da odluku donosi većina onih koji izađu na referendum. Uz to su uvjereni da će se na referendum odazvati građani motivirani željom da Hrvatska uđe u EU.

>>Kampanja Bruxellesa: Prvo RH, potom druge zemlje iz okruženja

Komentara 660

SA
Sarmat
07:12 06.04.2011.

Ovaj yebe bez k...a.

OB
-obrisani-
17:42 06.04.2011.

Još o hrvatskoj golgoti: Ponižena Hrvatska ili ponosna Hrvatska - nastavak 1 I zato, kad takvi hohštapleri sude Miloševiću, Karadžiću, Šešelju i drugim velikosrpskim genocidnim zločincima, ne sude im radi kažnjavanja zločina i postizanja pravde. Ne. Takvima nije do pravde,e, jer da im je ikada bilo do pravde, tad bi još 1991. - umjesto davanja zelenog svjetla Miloševiću da okupira Hrvatsku - spriječili krvoprolića i uvažili volju hrvatskoga naroda koji je želio svoju samostalnu, nezavisnu i suverenu državu. Da im je bilo do pravde, tada ne bi Hrvatima uračunali pod grijeh ono što se kod svih drugih svjesnih i izgrađenih naroda smatra neupitnim pravom, pravom na svoju vlastitu državu, koja je conditio sine qua non političkog, kulturnog, gospodarskog i duhovnog razvitka hrvatskog naroda. Pravi razlog suđenja velikosrpskim zločincima je taj što nisu uspjeli okupirati Hrvatsku i stvoriti , kojoj su londonski meštri još u 19 st. namijenili ulogu . Da su uspjeli u tome planu, danas ne bi ležali po zatvorima, već bi sa stranim veleposlanicima ispijali skupocjena pića u , , ... Hrvatskim pak generalima, sudi se zato što su uspjeli obraniti Hrvatsku od velikosrpskog agresora i time poremetili geopolitičku arhitekturu koja se je šestarom i trokutom iscrtavala u opskurnim ložama londonskih meštara. Nije pritom slučajno da su na glavnome udaru oni generali koji su imali ključnu ulogu u operacijama Bljesak i Oluja. Te su, naime, vojno-redarstvene akcije zadale konačni udarac Jugoslaviji i velikosrpskoj ideji devedesetih, one su predstavljale konačni krah jedne monstruozne tvorevine koja je više od sedam desetljeća - ako ne računamo ratnu Nezavisnu Državu Hrvatsku - monarhofašističkim i komunističkim pandžama nemilosrdno gnječila svaku i najmanju ideju koja je smjerala u pravcu hrvatske slobode i nezavisnosti.

UK
Ugo Kajvez
23:27 06.04.2011.

Ni barroso ni jacva NISU IZABRANI od građana i kao autokrati se jako vole ! ..............

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije