PRAVOPIS

Profesori traže da se vlast izjasni trebaju li djeca pisati neću ili ne ću

ucenici
Goran Stanzl/Pixsell
15.06.2010.
u 00:08

Društvo profesora hrvatskoga jezika ovog tjedna zatražit će od Ministarstva obrazovanja i Sabora da napokon donesu odluku o jednom, jedinstvenom pravopisu koji će se upotrebljavati u obrazovnome sustavu.

Društvo profesora hrvatskoga jezika ovog tjedna zatražit će od Ministarstva obrazovanja i Sabora Republike Hrvatske da napokon donesu odluku o jednom, jedinstvenom pravopisu koji će se upotrebljavati u obrazovnome sustavu.

– Zahtijevamo da kaos koji sada vlada napokon prestane. Ne zagovaramo ni jedan od postojećih pravopisa, ali se mora znati po kojem se u sustavu institucionalnog obrazovanja radi. U rujnu prošle godine ministru smo poslali sličan zahtjev i peticiju s potpisom šest tisuća profesora. U ministarstvu su to ignorirali – objašnjava nam predsjednik Društva Srećko Listeš.

I njegova kolegica prof. Marina Čubrić smatra da je krajnje vrijeme za donošenje odluke o jednom pravopisu.

– Najveća razlika među postojećim pravopisima sastavljeno i rastavljeno pisanje negacije. Djeca svašta pišu, znaju pisati “vi je ste” ili “mi bih mogli”. Zbunjuje ih mogućnost pisanja “neću” i “ne ću”, objašnjava Marina Čubrić.

Listeš tvrdi da je dio nastavnika digao ruke od pravopisa, da djeci nije jasno zašto neki pišu “zadaci”, a drugi “zadatci”, da ne znaju kad se upotrebljava “bih, bi, bismo”, zašto je i “pogreška” i “pogrješka”...

– O pravopisu se mora postići dogovor. Očekujemo da će napokon netko reagirati, a ako se to ne dogodi, vlast će poslati jasnu poruku da je nije briga – zaključuje Listeš.

Da je za obrazovni sustav potreban samo jedan, a ne nekoliko pravopisa, smatra i jezikoslovac, prof. emeritus Josip Silić. – Za školstvo i opću uporabu treba jedan, ali za svako područje mi ćemo morati imati pravopis. Samo se u nas još ne razmišlja o tome. Moramo voditi računa o tzv. formalnoj pismenosti jer je vrlo slaba, a to se jasno vidi i s time se slažu svi koji rade sa studentima.

Općenito, prema hrvatskome jeziku ne odnosimo se na odgovarajući način i zato nam je trenutačno stanje vrlo loše, rekao bih čak i kritično – zaključio je Silić.

Komentara 12

OB
-obrisani-
00:56 15.06.2010.

Da, i zašto se piše Bruxelles kad se kaže Brisel? A vidi sad ovo: Jyväskylä. Eto, to je jedan grad u Finskoj. Po važećem hrvatskom pravopisu treba ga upravo ovako pisati. Jel sad jasno zašto je ovo pravilo idiotsko?

Avatar m_m
m_m
01:32 15.06.2010.

Najbolje da Jaca sama odluči, ona se u sve razumije. Al samo da pitam: ako treba pisati ne ću, jel to znači da treba pisati i ho ću? :)

RA
random
12:40 15.06.2010.

:udno je da profesori nemaju osjećaja tolerantnosti kada se tiče sitnice kao što je: ne ću ili neću. Jezici se stalno nadograđuju i neminovno se usvaja onaj izraz koji prevladava u svakidašnjem govoru. U Engleskom jeziku ima stotine primjera gdje su se složenice stopile u jednu riječ. S poštovanjem Dostojevskom, ipak bih upitao: nije li možda Matoš, kojega nije trebalo prevoditi, bio bolji izbor za maturlni esej.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije