Prvi veći val tužbi zbog neisplate punih božićnica od recesije zaprimljen je na najvećem sudu u državi – zagrebačkom Općinskom građanskom sudu. Gotovo 3000 radnika HŽ Putničkog prijevoza, HŽ Carga, HŽ Infrastrukture... tužilo je svoje tvrtke jer su im 2009. isplatile božićnicu od 1250 kuna umjesto 2500 kuna na koje polažu pravo na temelju Kolektivnog ugovora.
Radnici traže da im se isplati preostalih 1250 kuna, što znači da bi u slučaju da sud presudi u njihovu korist HŽ bio "olakšan" za najmanje 3,5 milijuna kuna. No, poslodavci su u odgovoru na tužbe uzvratili da zaposlenici nemaju pravo na 2500 kuna božićnice jer su sindikati lani s njima potpisali i Aneks 6. Kolektivnog ugovora prema kojemu im je poslodavac za 2009. bio dužan isplatiti 2000 kuna neoporezive božićnice po radniku do 24. prosinca 2009., i to u obliku potvrde za kupnju robe.
Isplaćeno 1250 kuna
No, isplaćeno im je 1250 kuna božićnice jer su se uprave tih tvrtki u odluci od 21. prosinca 2009. pozvale na preporuku Vlade, na promijenjene uvjete poslovanja i na tešku situaciju zbog recesije. U tome što im nije isplaćeno dogovorenih 2000 kuna radnici vide priliku za dokazivanje na sudu da je potpisani Aneks 6. izigran te smatraju da onda imaju pravo na božićnicu od 2500 kuna.
No, s obzirom na potpisani Aneks Kolektivnog ugovora, upitno je hoće li sud udovoljiti njihovim zahtjevima za isplatom još 1250 kuna ili će smatrati da imaju pravo na još 750 kuna neisplaćene božićnice u skladu s Aneksom 6. Inače, tim aneksom radnici su pristali na zamrzavanje plaća u 2010., a poslodavac se obvezao da neće otpuštati radnike bez suglasnosti sindikata. Napomenimo i da u zagrebačkoj Palači pravde zasad nije zabilježen značajniji broj tužbi zbog otkaza otkako je nastupila recesija. To nam je potvrdila voditeljica grupe za radno pravo sutkinja Jesenka Šojat.
Slično će biti i s ovogodišnjim regresima, božićnicama i darom za djecu. Kako se neslužbeno doznaje, 11. svibnja na sastanku u Banskim dvorima sindikati javnih službi i državnih službenika Vladi će reći kako odbijaju prijedlog da im se ove godine ne isplate regres, božićnica i dar za djecu. Riječ je o materijalnim pravima iz kolektivnih ugovora ukupno "teškima" oko 640 milijuna kuna. Naime, sindikalni vođe reći će kako se ničega ne mogu odreći prije nego što za mišljenje pitaju svoje članstvo. Na taj način teret odluke podijelit će sa svojim članovima, ali i, podjednako bitno, malo odgoditi izmjene kolektivnog ugovora.
Neka uzmu, ako će vratiti
Ako se pregovori dovoljno razvuku, sindikati bi potkraj lipnja mogli zatražiti da im se isplati puni iznos regresa kako to propisuju kolektivni ugovori. Ako se izmjene ne odrade u naznačenim rokovima, a regres se ne isplati, sindikati će moći podnijeti tužbe koje će sigurno dobiti i, umjesto 1250 kuna, od države zajedno s kamatama dobiti možda 1800 ili 2000 kuna.
– Ali to nam nije u interesu. Svjesni smo situacije u državi – kaže jedan od sindikalnih čelnika.
Dok se to ne dogodi, sindikalni čelnici nastavit će sa starom pričom: njihovi su članovi već dali svoj doprinos izlasku iz krize i na dodatna odricanja nisu spremni.
Ako to neće moći izbjeći, tražit će da im se, čim država izađe iz krize, oduzeto vrati. Od toga nisu spremni odustati. Jedino su spremni državi olakšati posao pa prihvaćaju i obročnu otplatu duga.
a kaj je sa mnom?ja ne radim imam 2 djece i nemam gdje živjet....